Promisli: Dekodiraj Dezinformacije
Infodemija je metafora koja opisuje kako se dezinformacija može brzo širiti od osobe do osobe, i kao virusno oboljenje uticati na njih, njihove odluke i postupke. Rekla je ovo Žizel Bejker, potpredsjednica kompanije Philip Morris International za saradnju sa naučnom zajednicom na drugoj po redu konferenciji Gorući problem, na kojoj je razrađena tema - Rethink: Decoding Misinformation (Promisli: Dekodiraj Dezinformacije).
- Značaj takvih (dez)informacija je naročito veliki kada uzmemo u obzir činjenicu da na osnovu njih ljudi donose odluke važne za njihovo zdravlje. Mi u Philip Morrisu želimo da utičemo na više od milijardu pušača širom svijeta da prestanu pušiti, ili da pronađu alternativna, manje štetna rješenja. U toj misiji, neophodno je da ljudi dobiju naučno potkrijepljene i tačne informacije, na osnovu kojih će donijeti informisane odluke koje će pozitivno uticati na njihovo zdravlje, dodala je.
Kao konkretan primjer, Bejker je navela činjenicu da su nikotin, duhanski dim, pušenje i cigarete pojmovi koji su potpuno isprepleteni u glavama većine ljudi, što je, kaže, pogrešna percepcija koja potiče od prije 20-ak godina kada je jedini način da se koristi nikotin bio paljenje cigarete i njegovo udisanje kroz duhanski dim. Danas, dodaje ona, znamo da je ta percepcija pogrešna i da postoje bolja rješenja.
- Svi smo svjesni da nikotin izaziva zavisnost i da nije oslobođen rizika, ali je naučno dokazano da nikotin nije glavni uzrok bolesti povezanih s pušenjem. Glavni problem je duhanski dim koji nastaje kao posljedica sagorijevanja duhana. Zbog toga je važno ljudima ponuditi alternativne, manje štetne proizvode, jer su nauka i inovacije dali mnogo različitih rješenja za ovaj problem - kako koristiti nikotin, bez unošenja većine ostalih štetnih materija koje sa sobom nose klasične cigarete, rekla je Bejker obraćajući se predstavnicima stručne javnosti, medija i učesnicima projekta Gorući problem na konferenciji održanoj u Crnoj Gori.
Ali, kaže kardiolog, dr. Edin Begić, nije uvijek lako promijeniti navike koje mnogi imamo i rijetko ih preispitujemo. Napominje da su ljudi kod nas navikli da žive "tradicionalnim" životom – da puše, piju i ako imaju šećernu bolest, pojesti će često čokoladu, pa popiti tabletu.
- Postojali su različiti pokreti koji su isticali - nemojte lijekovima liječiti pacijente, nego promjenom životnog stila. Počnimo od prestanka pušenja. Ako u bilo kom trenutku prestanete, učiniti ćete izuzetnu stvar za svoje zdravlje. I zato će doktori prije svega pacijentima koji su imali srčani udar, a u toj populaciji 3 od 5 su pušači, napisati na nalazu – morate prestati sa pušenjem. Tokom prvih mjesec dana, neko će i prestati, ali ako taj srčani udar nije bio toliko jak, i ako osoba može da obavlja svoje svakodnevne fizičke aktivnosti, u 90% slučajeva, taj će se pacijent vratiti cigaretama. Onda skupi lijekovi i čitave terapije koje su opterećujuće i za pacijenta i za zdravstveni sistem nemaju puno smisla, naglasio je doktor Begić.
Upravo kod tih pacijenata koji imaju izazov da prestanu s pušenjem, pojašnjava dr. Begić, važnu ulogu može imati prelazak sa tradicionalnih cigareta na alternativne proizvode.
- Tehnologija zagrijavanja duhana ima smisla i doktori i naučnici moraju obratiti pažnju i informisati se koji su njihovi stvarni benefiti. FDA - Američka agencija za hranu i lijekove je potvrdila da ovi proizvodi emituju manje štetnih materija. U tom FDA dokumentu ćete pročitati da i korištenjem ove vrste alternativa nastaju potencijalno štetne materije i to svi znamo, ali je njihov kvantitet značajno manji i nema klinički značaj za pacijenta, rekao je dr. Begić, naglasivši da bi doktori trebalo da pročitaju bar ovaj dokument, kako bi bili adekvatno informisani prilikom savjetovanja svojih pacijenata.
Psihoterapeut i edukator Leo Ivanišević je rekao da mozak voli čista crno-bijela rješenja.
- I kada imamo sve prave informacije, težićemo da ih odbacimo ukoliko se one ne slažu s našim stavovima, naše emocije će kriviti činjenice kako bi bile u skladu s onim u šta vjerujemo i kako na kraju ne bismo morali ništa da promijenimo. I u tom krivljenju činjenica smo jako kreativni – trudimo se da objasnimo sebi zašto je pušenje dobro, izbjegavamo odgovornost tako što ubjeđujemo sebe da je to jače od nas, prenaglašavamo antistres efekat pušenja itd. S druge strane, ispravne informacije diskreditujemo, dovodimo u pitanje izvore, tvrdimo da se radi o statistici neprimjenjivoj na pojedinca, da se radi o zavjeri, o promjeni koja bi za nas bila nepodnošljivo stresna... Upravo zbog toga je često neophodno ponuditi srednje rješenje, smatra Ivanišević i dodaje da ako od osobe tražimo da se nečega odrekne, da joj moramo ponuditi nešto zauzvrat.
- Učimo je da toleriše ambivalenciju. Svi znamo da je apstinencija najbolje rješenje da se oslobodimo neke zavisnosti, ali apstinencija je perfekcionistički ideal – moraš da zaboraviš na nikotin ili šećer, sada i do vječnosti, u suprotnom ćeš umrijeti. To je veliki pritisak od kog se naša psiha brani. Zato je za mnoge smanjenje štetnosti jedini način da urade nešto dobro za svoje zdravlje - nekada je prelazno, nekada trajno rješenje, ali svakako korak u dobrom smjeru, rekao je.
"Četiri priče o umjetničkom nestašluku" bio je naziv posljednje sesije koju je vodio Stiv Čepman, mislilac, pisac, umjetnik čiji su likovni radovi i konceptualni projekti predstavljeni na 7 kontinenata (uključujući Antartik). Stiv je napravio 100 epizoda podkasta bez riječi, anti Ted-Talk na kom govore ljudi koji nisu eksperti u određenoj oblasti, organizovao čitalačke klubove knjiga koje nikad nisu napisane... I šta je zajedničko ovim poduhvatima? Privukli su ogromnu pažnju javnosti i "okrenuli stvarnost naglavačke", s glavnim ciljem da istaknu značaj inovativnog načina razmišljanja u svim sferama života.
- Prije svega, važno je da počnete kada još niste spremni, usudite se da preokrenete stvarnost i izmijenite postojeće platforme kroz iznalaženje alternativnih, srednjih puteva, a sve to "plešući" s preprekama na putu ka inovaciji, poručio je.
