Više para - veća stopa poreza: Novi načini oporezivanja za velike kompanije

Više od 130 zemalja postiglo je 2021. godine historijski dogovor kojim se nastojao promijeniti način oporezivanja velikih kompanija i moćnih bogataša. Ovaj sporazum ima svrhu da promijeni način na koji zemlje dijele pravo na oporezivanje dobiti multinacionalnih kompanija.

Fiktivne kompanije

Istraživačka grupa Pariske škole ekonomije i Evropski porezni opservatorij u izvještaju objavljenom nedavno su naveli da bi se na ovaj način prikupilo dodatnih 250 milijardi eura.

Konstatovano je da milijarderi, njih 2.700 širom svijeta, plaćaju porez po daleko nižim stopama nego poreski obveznici slabijeg imovinskog stanja, jer mogu “parkirati” bogatstvo u fiktivnim kompanijama koje ih štite od poreznih obaveza, navode istraživači u mišljenju o poreznoj evaziji, napominjući da to potkopava održivost poreskih sistema i društvenu prihvatljivost oporezivanja.

Sporazum je odredio da nijedna velika kompanija ne bi trebala plaćati porez po stopi nižoj od 15 posto, bez obzira na to gdje knjiži svoju dobit (ideja poznata kao globalni minimalni porez).

Međutim, produbljivanje nejednakosti u pojedinim zemljama već je proizvelo zahtjeve da najbogatiji građani plaćaju više poreza, s obzirom na pritisak na javne finansije u uslovima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i evidentno pandemijskih dugova.

Kako smo naveli, više od 130 zemalja svijeta sklopilo je dogovor 2021. kojim se nastojalo odrediti minimalni porez multinacionalnim kompanijama koje svoje sjedište registruju u tzv. poreskim oazama.

Promjene koje uskoro dolaze odnose se na globalni minimalni porez. Sljedeće godine bi trebao da stupi na snagu u Britaniji, EU, Japanu... Većina tih zemalja već oporezuje kompanije više od 15 posto.

Prijedlog američkog budžeta za 2024. predviđao je minimalan porez za najbogatije od 25 posto, ali je pao u drugi plan zbog svađe u Kongresu u vezi s budžetskom potrošnjom, blokadom i limitom zaduživanja.

Ideja je zaustaviti “utrku prema dnu” u kojoj su vlade godinama smanjivale stope poreza na dobit kako bi privukle investicije. Iako će u početku samo nekolicina velikih zemalja provoditi minimalni porez, za očekivati je da se poveća taj broj. Čak i kada planovi za globalni minimalni porez profunkcionišu u 2024, još jedan važan dio velikog međunarodnog poreznog dogovora mogao bi se raspasti.

Godinama su se vlade žalile da je brzi porast prodaje digitalnih proizvoda i usluga omogućio velikim inokompanijama da naprave fabriku novca od svojih građana bez osnivanja lokalnih preduzeća koja mogu oporezivati. Kako bi se to riješilo, sporazum iz 2021. dao je vladama čvršće pravo da oporezuju dio dobiti koju najveće svjetske kompanije zarađuju prodajom stvari na svojim tržištima, u zemljama razmjene.

U zamjenu su se zemlje složile odustati od planova za nametanje vlastitih poreza tehnološkim divovima, što bi prekogranično poslovanje učinilo mnogo složenijim.

Problem je što je većina kompanija na koje se odnose ove odredbe američka, a američki Kongres nije voljan dati strancima veća prava za oporezivanje njegovih kompanija (iako je administracija Joea Bidena bila ključna u dogovaranju globalnog dogovora). Ako to ostane slučaj do kraja 2024, oko 30 zemalja moglo bi nastaviti s uvođenjem novih carina.

Skupi okršaj

To bi moglo podstaći američke političare da uzvrate vlastitim nametima i kako se 2024. bude približavala kraju, za pretpostaviti je da će napori da se izbjegne skupi okršaj postati sve opterećeniji, a prekogranično poslovanje učiniti još složenijim.

Procjenjuje se da milijarderi u SAD-a uplaćuju porez na bogatstvo po stopi od 0,5 posto, a u Francuskoj, zemlji sa visokim porezima, gotovo su oslobođeni te obaveze, napominje na kraju svog izvještaja Institut.

Činjenica je da za ovakav poduhvat treba konsenzus gotovo svih zemalja, ali ukoliko se ne dobije opšta podrška, 30 zemalja je spremno napraviti “koaliciju voljnih” za realizaciju ovog sporazuma.