Umjesto da zamrznu cijene za bolji standard građana, nadležni 'pušu na hladno'

Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), u polovini ekonomski razvijenih zemalja i gotovo 60 posto zemalja u razvoju ukupna inflacija došla je u zonu ciljanog postotka.

Reforme

Očekivano je kretanje smanjenja kamatnih stopa vodećih centralnih banaka svijeta, a ECB i FED do sada su kumulativno smanjili referentne kamatne stope za ukupno 75 baznih bodova. Prevladavajući konsenzus finansijskih analitičara je da će ECB nastaviti s trendom snižavanja kamatnih stopa, dok će FED biti u leru do sredine 2025.

Zato mislim da je pravi trenutak da se započnu, nastave i ubrzaju reforme koje mogu povećati produktivnost. Rast produktivnosti nam može podignuti stopu BDP-a, neutralizirati efekte nedostatka radne snage i doprinijeti daljnjem porastu plaća, sa naglaskom na zdravi rast plaća.

U godini pred nama korisno je spomenuti set novih fiskalnih zakona koji nam trebaju te zakonodavni okvir koji će bolje regulisati državna preduzeća.

Ovih dana svjedočimo gotovo svakodnevnom rastu cijena u našim trgovinama. Međutim, neće inflacija sada podivljati kao prije dvije godine, no činjenica je da i dalje rastu troškovi i onima koji proizvode i onima koji prodaju, poput goriva, distribucije, električne energije, plina... dok marže trgovaca ovim berzanskim robama nisu rasle već nekoliko godina, a dio robe se zbog kontrolisanih cijena prodavao i po nižim cijenama nego ranije (plin).

Kako bi spriječile rast cijena u trgovinama, neophodno je da vlade donesu “vladine liste” od 30 do 50 proizvoda kojima bi cijene bile zamrznute. Vlada bi morala ovakvu mjeru uključiti u svoje aktivnosti kako bi poboljšala standard građana, no zasad, što bi u narodu rekli, “pušu na hladno” i čekaju da vide kakve će reakcije izazvati minimalna plata u FBiH.

Mora se priznati da nikad niko nije obuzdao inflaciju reguliranjem cijena 10-20 proizvoda i to je jasno svima koji imaju bilo kakvo znanje o ekonomiji. Prema najavama vlasti, od početka godine plaće će znatno porasti, a, u isto vrijeme, vidimo da je veliki broj dobavljača, odnosno, trgovaca kako u velikim trgovačkim lancima tako i u malim trgovinama najavio poskupljenja ili je već poskupjelo u prosjeku od 5 do 7 posto u periodu od 15 dana i to kako prehrambenih tako i neprehrambenih proizvoda.

Svi smo svjesni da je mjeru sa ograničenim cijenama moguće izbjeći, te su često u ovakvim prilikama police u dućanima bile prazne, a alati za obuzdavanje cijena kojima raspolaže vlada prilično su ograničeni, zbog čega se očekuje dodatni angažman i drugih tijela države poput inspekcijskih organa i raznih agencija za zaštitu tržišta, kupaca i slično.

Bojkot

Mislim da bi lista, kao što sam napisao, trebala da sadrži oko 50 proizvoda. Ovo bi svakako bila privremena mjera, a pravo rješenje je daljnje podizanje nivoa penzija i medijalne plaće, jer je potrebno povećati produktivnost naše ekonomije te izvozne robe proizvedene u našoj zemlji. Već smo konstatovali da ova lista sa ograničenim cijenama proizvoda ne bi smanjila inflaciju, ali bi sigurno pomogla građanima. Potrošači se bune zbog cijena, a potrošnja nam je u decembru rasla duplo u odnosu na inflaciju kod hrane, što znači da su ljudi i dalje optimistični u pogledu potrošnje i da ne bojkotuju trgovine.

Tko ima, taj i troši, a tko nema, ne kupuje ni 30 zaštićenih proizvoda. Kad je francuski predsjednik Emmanuel Macron 2022. pozvao francuske trgovce da snize cijene, njihov najveći trgovački lanac Caferour u startu ih je zamrznuo 100. Ako se to moglo u Francuskoj koja ima 8 puta veći standard od Bosne i Hercegovine, onda kod nas treba ograničiti cijene proizvoda na 700 artikala, a ne na 100.

Bitno je još istaći da se kod nas potrošači uopšte ne snalaze koji su proizvodi s ograničenim cijenama. Na policama pojedinih dućana su loše označeni, potrošači ih traže, ali ne nalaze pa bi bilo neophodno taj dio malo bolje urediti.

Zbog stalnog povećanja cijena i smanjenog kupovnog potencijala, građani bi vrlo skoro mogli pozvati na građanski bojkot kako tržnih centara tako i malih trgovina, kako su to ovih dana uradili u susjednim nam zemljama.