Tektonska pomjeranja u međunarodnim finansijama: Svijet ulazi u završnu, kobnu fazu...
Kina se od obveznica okrenula zlatu
U međunarodnim finansijama se upravo dešavaju tektonski poremećaji. Kina je prvi put od početka stoljeća pala na treće mjesto po iznosu američkih državnih obveznica koje posjeduje. Sada je prvi Japan, a na drugo mjesto je došlo Ujedinjeno Kraljevstvo, izvijestio je nedavno Financial Times. Kina je - da ne bude nesporazuma - namjerno pala na treće mjesto, jer je u posljednje dvije godine doslovno prepolovila iznos američkih obveznica koje je držala, što se odrazilo i na vrijednost američkog dolara. Od početka ove godine indeks dolara izgubio je oko jedanaest posto na vrijednosti, što je najveći pad od daleke 1973, kada je dolar potonuo 15 posto.
Kina danas posjeduje američkih državnih obveznica u vrijednosti od 765 milijardi dolara. Prije dvije godine je imala skoro duplo više. Ujedinjeno Kraljevstvo sada ima 779 milijardi dolara američkog duga, dok je na prvom mjestu Japan sa 1,1 trilion dolara. Kina nakon rasprodaje američkih dugova svoje viškove ili rezerve prebacuje u monetarno zlato i/ili drugu realnu imovinu. A to mijenja pravila igre. Na posljednjoj aukciji za prodaju novih američkih državnih obveznica nije bilo zainteresiranih kupaca! Brojni se investitori, kao Kina, sada okreću sigurnijoj imovini.
Koliko je sve ovo što se trenutno dešava važno, možda najbolje svjedoči nedavni izvještaj agencije Reuters. Agencija navodi da svijet ulazi u završnu, kobnu fazu višegeneracijskog superciklusa duga. Države širom svijeta sada, usljed hroničnih deficita u njihovim budžetima, u potpunosti ovise o vanjskom finansiranju, opisuje agencija. Investitori sada nerado posuđuju novac, prisiljavajući vlade da sve više pribjegavaju kratkoročnom zaduživanju i drugim alternativama.
Međutim, ovaj se model zaduživanja pretvorio u svojevrsnu finansijsku ponzi šemu, zaključuje Reuters, te dodaje da je taj model, izgrađen na beskrajnom gomilanju duga, dosegao svoje granice i da se nalazi na svom kraju. Vrijeme je za preispitivanje globalne finansijske arhitekture, upozorava agencija, ne navodeći bilo kakvu alternativu. Samo konstatuje da dolazi kriza suverenog duga. A to će biti prilično gadno, jer se države više neće moći zaduživati onako kako su to do sada radile. Najviše će, naravno, biti pogođene najzaduženije države. A tu prednjače SAD sa dugom od 37 triliona dolara!
Trilion dolara je puno novca, to je svakom jasno. Ali koliko je to, zapravo, puno, evo jedne ilustracije. Ako, recimo, zarađujete svake sekunde jedan dolar (24/7/365), onda ćete na taj način za godinu zaraditi 31 milion dolara. Međutim, da biste tim tempom zaradili trilion dolara, treba vam više od 31.688 godina. A dug SAD-a je 37 triliona. Naravno, SAD imaju i veliki bruto proizvod, također mjeren u trilionima, pa dug možda i ne bi bio toliko veliki problem, ali samo pod uslovom da ne raste eksponencijalno i kada bi, što je možda važnije, američki dolar ostao svjetska rezervna valuta. Ali kineska rasprodaja američkih obveznica gura globalne rezerve američkog dolara na rekordno niskih 47 posto.
Ukratko, svjedočimo tektonskim pomjeranjima u međunarodnim finansijama. Evo još jedne ilustracije koja svjedoči koliko se brzo ta pomjeranja odvijaju. Američki predsjednik Donald Trump rekao je 18. jula 2025. godine: “Ako imamo pametnog predsjednika, nikada nećete dopustiti da dolar padne. Ali ako imate lutku - to se može dogoditi”. Međutim, samo nekoliko dana kasnije, preciznije 25. jula 2025. godine, Trump kaže sljedeće: “Slab dolar nam donosi puno više novca. Ne zvuči dobro, ali zarađujete puno više novca sa slabijim dolarom nego sa jakim dolarom”. A samo mjesec prije toga je rekao i da će SAD postati zemlja trećeg svijeta ako dolar izgubi svoju ulogu rezervne valute.
Toga su svjesni i američka administracija i Wall Street, pa je nedavno objavljeno, naprimjer, da korisnici Venmoa i PayPala sada mogu slati novac - odnosno uplaćivati donacije američkoj vladi - kako bi joj pomogli u otplati nacionalnog duga od 37 triliona dolara, objavio je New York Post. Trumpov glavni ekonomski savjetnik Stephen Miran predložio je da SAD prisile druge zemlje da zamijene svoje preostale državne obveznice stogodišnjim obveznicama bez kupona, odnosno bez isplate kamata. Međutim, Bijela kuća je (za sada) odustala od te ideje, jer je Kina upozorila da bi to značilo da je američka vlada bankrotirala. A Trump, koji je u privatnom biznisu bankrotirao nekoliko puta, ipak si ne može priuštiti i bankrot sa državom.
A kako će se sve to odraziti na nas? Kada vlade izgube mogućnost zaduživanja na međunarodnim tržištima, okrenut će se - naravno - prema lokalnim građanima i kompanijama. Stoga se u budućnosti mogu očekivati brojni novi nameti kako bi administracija osigurala sebi da nastavi živjeti onako kako je živjela dosad. Međutim, s obzirom na slabo ekonomsko stanje kod nas, takve opcije će brzo doći do svojih krajnjih granica pa će posao u državnoj administraciji ubrzo postati manje atraktivan. Jednostavno, više neće biti toliko novca niti mogućnosti prebacivanja otplate zaduženja na buduće generacije. Svijet će se morati fokusirati na realnu imovinu, upravo onako kako to sada radi Kina: ulaganje u monetarno zlato, resurse, znanje, infrastrukturu i u proizvodnju.
Nažalost, mi tu nemamo nekakvih velikih šansi. Proizvodnju smo davno uništili. Resurse, doduše, imamo (ugalj, voda), ali sa ovakvom vlasti i to ćemo brzo uništiti. I sa monetarnim zlatom smo veoma tanki. Zapravo, na samom smo dnu liste zemalja prema iznosu zlata. Ali, sami smo sebi to napravili. Sjetite se, recimo, kraja 2022. godine, kada je Centralna banka BiH prodala tonu monetarnog zlata. Zlato je tada promijenilo vlasnika po cijeni nešto većoj od 1.650 dolara po unci.
Nakon negodovanja javnosti, tadašnji guverner Centralne banke BiH je pojasnio šta su uradili: “Ova situacija ne uči se na fakultetu. Zato se na dnevnoj bazi, maltene iz minute u minutu, moraju pratiti kretanja na tržištu kako bi se pravovremeno reagovalo. Mi to i radimo. Na obveznice ili papire od vrijednosti možete imati kamate i zaraditi, ali ne i na zlatu. Zato smo se odlučili na ovaj potez”, rekao je tada guverner.
Međutim, prevario se. Koliko je to bio dobar potez, najbolje svjedoči statistika. Cijena zlata u trenutku pomenute guvernerove izjave bila 1.650 dolara po unci, a danas je 3.374 dolara (potpisnik ovih redova je tada, u oktobru 2022. godine, pisao kako prodaja zlata nije pametan potez). S druge strane, kamate na obveznice se znatno smanjuju - a možda ih i ukinu - pa sada gotovo niko i ne kupuje obveznice. A danas monetarno zlato čini samo 3,5 posto ukupnih deviznih rezervi Centralne banke BiH, što je, istini za volju, nešto bolje od jedan ili dva posto iz oktobra 2022. godine, ali je i dalje, nažalost, nedovoljno za ono što agencija Reuters najavljuje da dolazi.
