Svijet se priprema za nagli skok "crnog zlata": Što će sad biti s cijenama nafte?
Svijet se priprema za nagli skok cijena nafte koji se očekuje već sutra, nakon što su eskalacija sukoba SAD i Izraela s Iranom te blokada strateški važnog Hormuškog prolaza izazvali potrese na tržištu.
Nervozu ulagača nisu uspjela smiriti ni obećanja vodećih proizvođača iz skupine OPEC+ o povećanju proizvodnje.
Zbog novonastale krize, svjetske berze mogle bi zabilježiti pad, dok će vozači na benzinskim pumpama vjerovatno plaćati osjetno više cijene goriva. Prema podacima brokerske kuće IG, američka sirova nafta na putu je da poskupi za čak devet posto čim se trgovanje nastavi, javlja The Guardian. To bi cijenu barela moglo podići na više od 73 dolara, što je najviši nivo od juna 2025. godine, kada su SAD započele napade na iranska nuklearna postrojenja.
Analitičari Barclaysa upozoravaju da bi cijena nafte mogla doseći 80 dolara po barelu u slučaju "značajnog poremećaja snabdijevanja". Još su pesimističniji analitičari iz Royal Bank of Canada.
- Naše je shvatanje da su regionalni čelnici upozorili Washington na rizike još jedne konfrontacije s Iranom te naznačili da je nafta iznad 100 dolara realna opasnost, poručili su.
Do poremećaja je došlo nakon što je Iran jučer zabranio prolaz brodovima kroz Hormuški tjesnac, čime je zatvorio ključnu tačku za globalnu trgovinu. Kroz ovaj tjesnac godišnje prođe oko 20 posto ukupne svjetske nafte i energenata u vrijednosti od 500 milijardi dolara.
Osim toga, tjesnacem se prevoze hemikalije i gnojiva, što znači da bi blokada mogla utjecati i na poljoprivredu te globalne cijene hrane. Situaciju je dodatno pogoršao napad na naftni tanker koji se dogodio danas, a najmanje 150 drugih plovila koja prevoze sirovu naftu, ukapljeni prirodni gas i naftne derivate usidrilo se na otvorenom moru, izvijestio je Reuters.
Iako je Teheran dugo prijetio zatvaranjem tjesnaca kao odgovor na vojnu agresiju, analitičari ističu da je takav potez razoran i za samo iransko gospodarstvo. Pokušavajući smiriti tržište, osam zemalja članica skupine OPEC+, uključujući Saudijsku Arabiju i Rusiju, dogovorilo se danas na sastanku da će u aprilu povećati proizvodnju za 206.000 barela dnevno.
To je više od prvobitno očekivanih 137.000, piše Financial Times. Međutim, analitičari upozoravaju da skupina ima malo slobodnih kapaciteta za značajnije povećanje, izuzev Saudijske Arabije i UAE, koji će se pak suočiti s problemom izvoza dok god je plovidba Zaljevom blokirana.
Očekuje se da će skok veleprodajnih cijena nafte direktno utjecati na maloprodajne cijene goriva. Luke Bosdet, glasnogovornik britanskog autokluba AA, to je potvrdio.
- Cijene na benzinskim pumpama rasle su tokom prošle sedmice, a eskalacija sukoba na Bliskom istoku prijeti još višim troškovima goriva za vozače u Velikoj Britaniji, rekao je.
Globalni investitori sutra će vjerovatno tražiti sigurna utočišta za svoj kapital. Plemeniti metali već bilježe rast: cijena zlata porasla je za 2,25 posto, približivši se nivou od 5.400 dolara po unci, dok je srebro skočilo za 3,2 posto. Istovremeno, londonski indeks FTSE 100, koji je prekjučer dosegnuo rekordnu razinu, mogao bi pasti za oko 0,5 posto.
Poremećaji su se već osjetili u regiji. Lučka kompanija DP World obustavila je operacije u luci Jebel Ali u Dubaiju, a Mediterranean Shipping Company prestala je primati nove rezervacije za teret prema Bliskom istoku. Sukob je također drastično podigao troškove osiguranja za brodove koji plove regijom.
Većina berzi u Zaljevu zabilježila je danas pad, pri čemu je saudijsko tržište izgubilo 2,5 posto. Kuvajtska berza obustavila je trgovanje do daljnjeg, navodeći "vanredne okolnosti" s kojima se zemlja suočava.
