Svi putevi vode do smanjenja kamatnih stopa

Evropska centralna banka (ECB), Bank of England (BoE) i Američke federalne rezerve (FED) šalju različite poruke, a sve tri banke su zadržale stabilne kamatne stope. Iako su njihovi postupci bili isti, poslali su različite poruke tržištima, pri čemu je FED manje agresivan od svojih partnera.

Predsjednik FED-a Jerome Powell rekao je da FED vjeruje da smo na najvišim stopama ili blizu njih za ovaj ciklus i da su dodatna povećanja kamata malo vjerovatna.

Smjer

Predsjednica ECB-a Christine Lagarde izjavila je kako će buduće odluke osigurati da kamatne stope budu postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima koliko god bude potrebno, dok je guverner BoE-e Andrew Bailey rekao da bi banka mogla nastaviti monetarno pooštravanje ako se inflacijski pritisci pokažu postojanijim nego što se očekivalo.

Mnogi analitičari su očekivali da će sve tri centralne banke promijeniti smjer u decembru, ali da će javno ostati jastrebovske. ECB i BoE ostali su takvi i njihova mantra je bila “dovoljno više, dovoljno dugo”, no od FED-a je sasvim drugačija poruka.

Počelo je sa sažetkom ekonomskih procjena, sa “tačkastim zapletom” na sastanku u septembru Saveznog odbora za otvoreno tržište (FOMC), koji je pokazao impliciranih 50 baznih bodova u rezovima za nadolazeću godinu. To je bio početak značajnog uspona na desetogodišnji prinos američkih obveznica u oktobru.

U najavi je došlo i do male, ali važne promjene u obraćanju. FED je ovoj rečenici dodao riječ “bilo koji” u “određivanju opsega bilo kakvog dodatnog učvršćivanja politike...”

Drugim riječima, malo je vjerovati da ćemo vidjeti rast cijena. Tokom njegove konferencije za novinare, Powell je upitan o uključivanju riječi “bilo koji” u tu izjavu, a on je potvrdio to stajalište i nazvao je to priznanjem da FED vjeruje da smo blizu najviših kamatnih stopa za ovaj ciklus i da su dodatna povećanja malo vjerovatna.

Powellovi komentari su se razlikovali od komentara predsjednice ECB-a Chrristine Lagarde i guvernera BoE-a Andrewa Baileyja.

Lagarde je kazala kako će buduće odluke ECB-a osigurati da stope “budu postavljene na dovoljno restriktivnim nivoima koliko god to bude potrebno”. ECB je prepoznao da bi trenutni iznos kamatnih stopa, ako se ostavi na ovom nivou “dovoljno dugo, znatno doprinio” vraćanju inflacije na ciljanu stopu od 2 posto, dok je Baily istakao da stope moraju biti “dovoljno restriktivne dovoljno dugo” da bi inflacija pala na ciljanu stopu, dodajući kako bi banka mogla nastaviti monetarno pooštravanje ako se inflacijski pritisci pokažu postojanijim nego što se očekivalo.

Tržišta vrijednosnih papira očito slušaju Powella, stavljajući daleko veću važnost na njegove izjave od onih koje dolaze od ECB-a, BoE-a, te Kanadske centralne banke (koja je također zadržala stabilne kamatne stope na sastanku u decembru).

Podsjećam da je desetogodišnji prinos američkog ministarstva finansija dosegao svoj vrhunac sredinom oktobra, dostigavši 10 posto, fokus je uglavnom na dionicama i koliko su dobro poslovali, iz tih razloga je indeks povjerenja u ulaganja u nekretnine porastao 5,3 posto. To zapravo ne bi trebalo biti iznenađenje.

Odredište

Sve te centralne banke zapravo su poput autobusa koji ide na isto odredište. Kako onda shvatiti poruke ove tri najznačajnije centralne banke razvijenog Zapada? Vjerovatno svi putevi vode do smanjenja kamatnih stopa u 2024. Svakako, to ne znači da imamo savršenu jasnoću politike - jer nemamo.

Očekujem da će biti razdoblja neizvjesnosti politika, što može prouzrokovati volatilnost za prinose i različite klase imovine, ali predviđam općenito globalni rizik kako idemo u 2024. Mislim da su povećanja stopa gotova, a smanjenja će vjerovatno početi u prvoj polovini 2024. godine.