Stručnjaci otkrivaju: Gdje uložiti 10.000, 50.000 ili 150.000 eura
Politička i ekonomska neizvjesnost sve češće postavlja pitanje – gdje danas sigurno i pametno investirati? Analitičari upozoravaju da ne postoji univerzalan odgovor.
„Nema jednoznačnog odgovora na pitanje gdje uložiti“, kaže za Bloomberg Adriju Vladan Pavlović, analitičar za rizična ulaganja u Ipopema Securitiesu. Prema njegovim riječima, strategija zavisi od stepena tolerancije investitora prema riziku, ciljeva ulaganja i vremenskog okvira za ostvarenje prinosa. „Ove tri kategorije daju okvir i smjernicu u koji vid imovine je najpoželjnije plasirati novac“, dodaje Pavlović, prenosi Euronews.
Beogradska berza i novi instrumenti ulaganja
Beogradska berza, koja je dugo bila uspavana, polako pokazuje znakove oživljavanja. Ukupna tržišna kapitalizacija akcija u septembru iznosila je 4,2 milijarde dinara, što se smatra niskim u odnosu na veličinu srpske privrede. Posljednjih mjeseci nekoliko domaćih kompanija počelo je emitovati obveznice, čime se otvara prostor za nove oblike ulaganja.
„Imamo pojačanu aktivnost na srpskom tržištu kapitala, a ja očekujem da će se u budućnosti pojaviti novi finansijski instrumenti i oblici investiranja koji su potrebni domaćem tržištu“, rekao je za Bloomberg Adriju Ilija Protić, portfolio menadžer u Prudence Capitalu.
Kriptovalute i volatilno tržište
Kriptovalute i dalje nose visok rizik. Bitcoin je početkom oktobra prvi put prešao granicu od 125.000 dolara, da bi potom izgubio gotovo 10% vrijednosti nakon što je američki predsjednik Donald Trump najavio dodatne carine na kineski uvoz i ograničenja za softverske proizvode. Iako je uslijedio djelimičan oporavak, stručnjaci savjetuju maksimalan oprez.
„Moj najvažniji savjet jeste da mali investitori ne ulažu samostalno na svoju ruku“, kaže kriptobroker Nenad Nerandžić. „Tržište je danas daleko zahtjevnije nego ranije, a institucionalni igrači koriste sofisticirane strategije koje zahtijevaju iskustvo i razumijevanje kompleksnih pozicija“, navodi on i preporučuje ulaganje u profesionalno vođene kripto-fondove.
Ako imate 10.000 eura
Za manje iznose, prioritet bi trebao biti očuvanje vrijednosti kapitala. Pavlović preporučuje konzervativnim investitorima bankarske depozite, državne obveznice ili fondove novčanog tržišta.
„Ovi instrumenti nude nisku rizičnost uz skroman, ali stabilan prinos“, objašnjava on. Oni koji su spremni na nešto veći rizik mogu dio ulaganja usmjeriti u korporativne obveznice ili REIT fondove – investicijske fondove koji ulažu u nekretnine i omogućavaju posredno učešće na tržištu nekretnina.
Nerandžić savjetuje konzervativan pristup i u svijetu kripta: „Oko 60% u bitcoin, 20% u ethereum i 20% u stablecoin, kao rezervni fond.“ Bitcoin je 6. oktobra dostigao rekordnu vrijednost od gotovo 126.000 dolara, ali je ubrzo pao za 15%, što je ponovo otvorilo pitanje njegovog budućeg kretanja.
Ako imate 50.000 eura
Sa većim kapitalom dolazi mogućnost raznovrsnijeg portfolija. Pavlović preporučuje kombinaciju obveznica, stabilnih akcija velikih kompanija koje isplaćuju dividende i ETF-ova.
„Oni koji žele opipljivo uvećanje imovine na srednji i duži rok mogu kombinovati državne i korporativne obveznice sa akcijama kompanija niske volatilnosti“, navodi on.
Ilija Protić podsjeća da su nekretnine i dalje najčešći oblik ulaganja u Srbiji, iako je građevinski sektor u padu. „Imajući u vidu rast cijena, 50.000 eura teško da je dovoljno za pojedinačnu nekretninu, a kamoli komercijalni projekat“, kaže Protić. Kao alternativu ističe REIT fondove, koji nude likvidnost i priliku za diverzifikaciju ulaganja u industrijske i komercijalne nekretnine.
Za one koji žele dio kapitala uložiti u kriptovalute, Nerandžić savjetuje „balansiraniji pristup – 50% u bitcoin i ethereum, 25% u odabrane altcoine i 25% u stablecoin, za prilike na tržištu“.
Ako imate 150.000 eura
Veći kapital omogućava strateško upravljanje rizikom i diverzifikaciju ulaganja. Pavlović smatra da 150.000 eura otvara mogućnost direktnog ulaganja u nekretninu, naročito izvan Beograda, dok se ostatak može usmjeriti u obveznice ili akcije.
Za one koji žele brži povrat, preporučuje ulaganje u tehnološke kompanije i sektor vještačke inteligencije, uz upozorenje da je „rizik veoma visok“. Nerandžić, pak, predlaže strukturisaniji kripto-portfolio: „40% u bitcoin, 20% u ethereum, 20% u dugoročne altcoine, a ostatak u stablecoin ili instrumente sa fiksnim prinosom.“
Zlato, srebro i dugoročna ulaganja
Trend ulaganja u zlato i srebro ostaje izražen, posebno među manje iskusnim investitorima. Pavlović upozorava da su takva ulaganja rizična i da trebaju biti dio šire strategije. Srebro je u oktobru dostiglo najvišu vrijednost u posljednjih nekoliko decenija, dok je zlato skočilo na rekordne nivoe.
„Zlato jeste čuvar vrijednosti, ali na izuzetno duge staze. Potrebno je strpljenje, jer se ulaganje možda isplati tek budućim generacijama“, kaže Protić, naglašavajući da plemeniti metali obično čine najviše pet posto portfolija.
U vremenu globalne neizvjesnosti, stručnjaci poručuju da je ključno imati jasnu strategiju, poznavati vlastiti prag rizika i donositi odluke uz stručan savjet – bez impulzivnih poteza i bez iluzije o brzim zaradama.
