Štednja je navika koja zlata vrijedi

Štednja je čuvanje materijalnih dobara ili novca, a kao Svjetski dan štednje slavi se 31. oktobar kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara koji je održan na taj dan davne 1924. u Milanu.

Povjerenje

Tada su se sastali predstavnici svjetskih štednih ustanova želeći pronaći izlaz iz krize koju je prouzrokovao Prvi svjetski rat. Sudionici toga kongresa usaglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva pa je ustanovljen Svjetski dan štednje kao oživljavanje borbe protiv rasipništva. Tu je odluku donijelo 350 delegata iz 27 zemalja svijeta koji su predstavljali oko 100 miliona štediša. Time je započeta era promišljanja o očuvanju postojećih resursa i promjena u njihovom korištenju.

Uzme li se u obzir nestabilnost perioda u kojem su se navedeni događaji dešavali, trebalo je vratiti povjerenje štediša u sisteme i dodatno educirati ljude kako bi shvatili važnost štednje.

Možemo reći da edukacija o važnosti štednje koja je počela prije 98 godina traje i danas.

Od malih nogu djeca se uče kako treba štedjeti, pa je i većina nas u svom najranijem dobu na poklon sigurno dobila kasicu u kojoj smo skupljali novac za omiljenu igračku, kasnije za neki odjevni predmet, za predmet koji nam je potreban u domaćinstvu, ali i za neko putovanje.

Štednja je jedan od temelja rasta i razvoja svake zemlje preko kojeg se dolazilo do višeg životnog standarda i stabilnosti nacionalnih ekonomija, te se u tom pogledu do danas nije ništa promijenilo.

Koliko je štednja bitna za jednu državu na ovaj datum nas posebno podsjećaju iz banaka. Krajem prošle sedmice iz Centralne banke BiH su nam saopćili da su prema posljednjim raspoloživim podacima CBBiH, na kraju septembra 2022. godine ukupni depoziti stanovništva kod komercijalnih banaka u BiH iznosili 14,22 milijarde KM.

- U pogledu valutne strukture, nedavno je došlo do bitne promjene koja se ogleda u tome da su ukupni depoziti u domaćoj valuti prevazišli ukupne depozite u stranim valutama. Depoziti u domaćoj valuti su dostigli iznos od 7,29 milijardi KM, što čini 51,3 posto učešća, dok depoziti u eurima i u KM sa valutnom klauzulom vezanom za euro iznose 6,26 milijardi KM ili 44 posto. Štednja u ostalim stranim valutama je vrlo skromna i iznosi 674 miliona KM ili 4,7 posto učešća, kažu u CBBiH.

Kako bi štednja nastavila da raste, Centralna banka BiH kontinuirano provodi razne aktivnosti kako bi kod najmlađih promovisala važnost štednje i stvorila im naviku da štede. Tako su i ove godine zaposleni u CBBiH osnovcima i srednjoškolcima objasnili zašto je štednja važna, kako je najbolje štedjeti i zašto je to navika zlata vrijedna.

Povodom Međunarodnog dana štednje kreativne radionice u svojim poslovnicama širom BiH za učenike osnovnih škola i vrtićke ustanove organizovala je i BBI banka, ali i druge bh. banke.

- BBI banka, poslujući u skladu sa strategijom održivog razvoja društva, kontinuirano radi na promociji zdravih životnih navika. Danas smo naše najmlađe članove društva učili o zdravim životnim navikama, a kako je oktobar mjesec štednje, ali i prikupljanja i čuvanja plodova prirode za predstojeću zimu, pokazali smo im, uz igru i zabavu, kako da nauče i štedjeti za budućnost, istakli su u BBI banci.

Crni dani

Većina građana vjeruje da je štednja važna, ali manji broj je u mogućnosti da redovno odvaja novac na mjesečnom nivou, naročito danas kada inflacija smanjuje kupovnu moć. Stanovnici BiH štede novac kako bi stvorili rezerve za teže periode koji mogu doći, a samo jedan dio to čini kako bi finansirao veće kupovine ili odlaske na odmor.

Nažalost, s obzirom na činjenicu da je inflacija sve veća, kako u BiH tako i u eurozoni, gdje je dostigla 10,7 posto i najveća je od osnivanja EU, sve je manje građana koji uopće mogu da štede. Građanima danas nakon podmirivanja svakodnevnih troškova ostaje veoma malo ili nimalo novca za ostaviti po strani, ali oni ipak pokušavaju da u bankama ili kod kuće naprave štednju za crne dane, jer smo svjedoci da nas svaki dan dočekuju nove krize.