Šta je pokazala nova analiza: Najbogatiji već potrošili karbonski budžet
Superbogati nesrazmjerno odgovorni za klimatsku krizu
Najbogatije stanovništvo u svijetu, njih jedan posto, već je potrošilo ukupni karbonski budžet za 2026, i to samo deset dana nakon početka godine, pokazala je nova analiza organizacije britanske humanitarne organizacije Oxfam, prenosi Anadolija.
Dan zagađivačke elite
Ova humanitarna organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji navodi da količina ugljendioksida koju je ova grupa emitovala u tako kratkom periodu odgovara njihovom ukupnom godišnjem dozvoljenom nivou emisija ukoliko se globalno zagrijavanje želi zadržati unutar granice od 1,5 stepeni Celzijusa. Najbogatijih 0,1 posto doseglo je svoj limit još ranije – već 3. januara ove godine.
Oxfam je ovaj trenutak označio kao Dan zagađivačke elite (Pollutocrat Day), ističući da on jasno pokazuje kako su superbogati nesrazmjerno odgovorni za klimatsku krizu.
Prema procjenama ove organizacije, godišnje emisije ugljendioksida samo najbogatiji jedan posto stanovništva dovešće do oko 1,3 miliona smrti povezanih s ekstremnim vrućinama do kraja ovog stoljeća.
Također se navodi da su decenije prekomjernih emisija bogatih pojedinaca izazvale ogromnu ekonomsku štetu zemljama s niskim i nižim srednjim prihodima, a koja bi do 2050. godine mogla dostići čak 44 biliona dolara.
Kako bi se ostalo unutar cilja ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni Celzijusa, Oxfam navodi da bi najbogatiji jedan posto morao smanjiti svoje emisije za 97 posto do 2030. godine.
Istovremeno, zajednice koje su najmanje doprinijele klimatskim promjenama - uključujući siromašnije zemlje, autohtone narode, žene i djevojčice - očekuje se da će pretrpjeti najteže posljedice.
- Iznova i iznova istraživanja pokazuju da vlade imaju vrlo jasan i jednostavan put da drastično smanje emisije ugljika i istovremeno se bore protiv nejednakosti: usmjeravanjem mjera na najveće zagađivače među najbogatijima, istakla je Nafkote Dabi, šefica Oxfamove politike za klimatske promjene.
Ova organizacija je također ukazala na ulogu investicija, navodeći da svaki milijarder u prosjeku ima udjele u kompanijama koje godišnje proizvode 1,9 miliona tona CO₂.
Moć i bogatstvo
Oxfam je skrenuo pažnju i na utjecaj kompanija iz sektora fosilnih goriva na klimatske pregovore, ističući da je 1.600 lobista prisustvovalo nedavnom Samitu Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP) održanom u Brazilu.
- Ogromna moć i bogatstvo superbogatih pojedinaca i korporacija omogućili su im i nepravedan utjecaj na kreiranje politika te slabljenje klimatskih pregovora, dodala je Dabi.
Oxfam poziva na uvođenje viših poreza za superbogate, poreza na ekstraprofit kompanija iz sektora fosilnih goriva, kao i zabrane ili visokog oporezivanja luksuznih proizvoda s velikim ugljičnim otiskom, poput privatnih aviona i superjahti.
