Rast realnog BDP-a u BiH usporiće na 2,5 procenata
Očekuje se da će u Bosni i Hercegovini u 2023. godini rast realnog BDP-a usporiti na 2,5 procenata zbog usporavanja privatne potrošnje i daljeg povećanja trgovinskog deficita zbog očekivanog slabijeg rasta u EU, navedeno je u najnovijem Redovnom ekonomskom izvještaju za Zapadni Balkan koji je je, u utorak u Sarajevu, predstavila Svjetska banka.
- Kada je u pitanju nezaposlenost došlo je do njenog smanjenja, te je nezaposlenost, prema podacima Agencije za statistiku BiH, u četvrtom kvartalu 2022. iznosila 14,3 posto što je za oko dva procentna poena smanjenje u odnosu na isti period prethodne godine. Najveća nezaposlenost i dalje je kod mladih i ljudi koji su dugoročno nezaposleni, kazala Sandra Hlivnjak, viši ekonomista Svjetske banke za BiH i dodala da je, kada je riječ o zaposlenosti, došlo do blagog povećanja.
Naglasila je da je i dalje zabrinjavajuća visoka stopa inflacije koja je prisutna u svim zemljama zapadnog Balkana.
- U 2022. godini od marta do oktobra inflacija u BiH je bila najviša u regionu, da bi od oktobra počeo trend smanjenja. Prosjek u 2021. godini iznosio je dva procentna poena, dok u 2022. godini dolazi do značajnog skoka koji pokazuje prosjek od 14 procentnih poena, istakla je Hlivnjak.
Kako je dodala, ohrabrujuće je to što su trendovi počeli da se ublažavaju, pa u prva dva mjeseca taj prosjek iznosi 13,3 i očekuje se da će se to usporavanje nastaviti. Faktori koji dovode do jačanja inflacije odnose se na visoke cijene hrane, stanovanje i prevoza.
Kada su u pitanju zemlje regiona gdje su osim BiH Albanija, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija rast ekonomija ovih zemalja premašio je nivoe zabilježene prije izbijanja pandemije uprkos posljedicama ruske invazije na Ukrajinu, višim cijenama energenata i hrane, nepovoljnim vremenskim prilikama, pooštrenim uslovima finansiranja i značajnoj neizvjesnosti, navedeno je u ekonomskom izvještaju.
Izgledi za zapadni Balkan i dalje su nepovoljniji, a očekuje se usporavanje rasta BDP-a na 2,6 posto u 2023, čemu će prvenstveno doprinjeti privatna potrošnja, izvoz i, u pojedinim zemljama, javne investicije, navodi se u izvještaju.
- Zapadni Balkan je pokazao izuzetnu otpornost uprkos značajnoj ekonomskoj turbulenciji. Da bi se zemlje i dalje uspješno nosile sa olujom koju izazivaju višestruki ekonomski šokovi, zemlje ovog regiona mogu da ostvare značajne rezultate sprovodeći reforme kojima se povećava produktivnost u srednjem roku, kao što je ubrzavanje regionalnih integracija, unapređenje tržišne konkurencije, privlačenje kvalitetnijih investicija i otklanjanje prepreka koje ograničavaju učešće u radnoj snazi, posebno među ženama, kazala je Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan.
Kako se navodi u izvještaju, srednjoročni izgledi za zapadni Balkan i dalje su pozitivni, iako su potrebne reforme za ubrzanje zelene tranzicije i otklanjanje ključnih strukturnih izazova.
