Propala preduzeća pretvara u poslovne zone: Smlatićeva formula uspjeha u Krajini

Šefik Smlatić
Privatizacijski model koji je primijenjen u našoj zemlji sa bezvrijednim certifikatima najviše je koristio pojedincima koji su to vješto iskoristili kupujući državnu imovinu po enormno niskim cijenama, smatra Šefik Smlatić.
Preduzeća su kupovali pojedinci i grupe koje u svom CV nisu imali ni slučajne susrete sa djelatnostima privrednih sistema koje su kupovali (novac stečen nelegalno) i rijetko je ko shvatao da se za fabriku moraju angažirati inžinjeri, tehnolozi, vrhunski ekonomisti, pravnici...
Uspješne priče
Dvadeset godina poslije neka od najvećih prijeratnih preduzeća iz stečaja i privatizacije prerastaju u poslovne zone.
Kombiteks u Bihaću je primjer takve uspješne priče, ali nije jedini, a ono što je zajedničko poslovnim zonama u Bihaću, Sanskom Mostu i Ključu je upravo Šefik Smlatić, koji je bio angažovan na poslovima stečajnog upravitelja ili, u najmanju ruku, savjetnika u procesu.
- Na istim principima koji su primijenjeni u Kombiteksu, zajedno sa kabinetom načelnika Sanskog Mosta i Općinskim vijećem Sanskog Mosta također, uspješno sam realizirao ideju uspostavljanja poslovne zone Zdena u industrijskom kompleksu SANA d. d. Sanski Most u stečaju, u kojoj danas poslovne aktivnosti obavlja veći broj poslovnih subjekata u kojima je zaposleno nekoliko stotina Sanjana. Imao sam namjeru da isto ostvarim i u Ključu, jer i tamo postoje svi preduvjeti za uspostavljanje poslovne zone u krugu DI Ključ d. d. u stečaju. Za to su postojale određene inicijative, ali nije došlo do realizacije, kazao nam je Smlatić.
Općina Ključ je ipak nedavno pokrenula otkup puteva u zoni Šipada te su po istom principu najavili da kreću u uređivanje poslovne zone.
U međuvremenu, u Bihaću je već završeno asfaltiranje moderne saobraćajnice na trasi koja je postavljena na temeljnoj ideji iz 2018. Također, svaka od osam općina USK-a ima svoje poslovne zone koje su u različitim fazama izgradnje.
- Ono što smatram krucijalnim jeste da se sve poslovne zone trebaju institucionalno uvezati na kantonalnom nivou, za njih osigurati jedinstveni logistički centar koji bi se izgradio u blizini graničnog prelaza Izačić, iz kojeg bi se sa jednog mjesta organizirali izvoz, uvoz, marketing i poslovno predstavljanje svih subjekata koji posluju u poslovnim zonama kako unutar BiH, tako i u zemljama EU i šire, prijedlog je Smlatića.
Razvoj turizma
Za Krajinu je sjajno to što imaju jaku dijasporu, pa se to odražava i na razvoj poslovnosti, veliki je i doprinos razvoj turizma u svim općinama.
Ipak, okretanje proizvodnji i industriji može donijeti najviše radnih mjesta i povećan bruto nacionalni prihod i stručnjaci oko toga nemaju dilemu.