Ova balkanska zemlja od nove godine prelazi na euro: Pripremite novac ako planirate put
Bugarska ulazi u završnu fazu prelaska na euro, a banke, kompanije i građani širom zemlje ovih dana se intenzivno pripremaju za napuštanje nacionalne valute leva i uvođenje eura od 1. januara. Riječ je o velikoj monetarnoj promjeni koja u javnosti izaziva različite reakcije – od očekivanja i optimizma do sumnji, nepovjerenja i otvorenog nezadovoljstva.
Kao država na jugoistočnoj granici Evropske unije, s izlazom na Crno more, Bugarska će postati 21. članica europodručja nakon što je tokom ove godine ispunila sve formalne kriterije, uključujući inflaciju, budžetski deficit, dugoročne kamatne stope i stabilnost tečaja. Ulazak u eurozonu dolazi nakon što je Hrvatska to učinila u januaru 2023. godine, čime će se broj građana koji koriste euro povećati na više od 350 miliona.
Usvajanje eura ne podrazumijeva samo zamjenu novčanica i kovanica, već i punopravno učešće u Upravnom vijeću Evropske centralne banke, tijelu koje odlučuje o kamatnim stopama i monetarnoj politici. Ipak, iako su uzastopne bugarske vlade još od pristupanja EU 2007. godine zagovarale ovu promjenu, javno mnijenje ostaje podijeljeno. Istraživanja pokazuju da su privredni subjekti uglavnom naklonjeni euru, dok među građanima nema jasnog konsenzusa.
Dio stanovništva strahuje od rasta cijena ili izražava nepovjerenje prema političkom establišmentu, naročito u kontekstu aktuelne političke krize i ostavke vlade nakon protesta izazvanih prijedlogom povećanja poreza. U zemlji koja ima snažne historijske, kulturne i političke veze s Rusijom, prisutna je i zabrinutost zbog snažnijeg vezivanja za evropske integracije.
„Ja sam protiv toga. Prvo, zato što je lev naša nacionalna valuta“, rekao je penzioner iz Sofije Emil Ivanov tokom kupovine. „Drugo, Europa ide prema propasti, što je čak i američki predsjednik (Donald Trump) spomenuo u novoj strategiji za nacionalnu sigurnost.“ Dodao je i: „Ja možda neću biti živ kada se to (propast EU-a) dogodi, no u tom smjeru sve ide.“
Politički analitičari upozoravaju da su kampanje informisanja o uvođenju eura bile nedovoljno snažne, te da bi starije osobe, posebno u udaljenijim i ruralnim područjima, mogle imati poteškoća s prilagodbom. Kao dodatni izazov navodi se i nedostatak stabilne vlade, što bi moglo otežati provedbu promjene.
Uprkos tome, u praksi su pripreme već vidljive. U Sofiji su cijene u trgovinama, od voća do vina, istaknute paralelno u levima i eurima. Vladini plakati prikazuju fiksni tečaj konverzije uz poruku: „Zajednička prošlost. Zajednička budućnost. Zajednička valuta“, dok televizijske reklame informišu građane o nadolazećoj promjeni.
Dio građana promjenu dočekuje s odobravanjem. „Ne samo stariji ljudi, već i mladi ljudi mogu slobodno putovati koristeći euro umjesto da moraju mijenjati valutu“, kazala je penzionerka Veselina Apostovlova tokom kupovine u Sofiji.
Podršku uvođenju eura izražavaju i kompanije, posebno one koje posluju na međunarodnom tržištu. Natalija Gadževa, vlasnica vinarije Dragomir, izjavila je za Reuters: „Meni je najvažnija stvar da će se ukloniti sve operacije koje uključuju konverziju valute i ponovno izdavanje računa u eurima, a potom u levima.“
