Njemačka ekonomija na klimavim nogama: Blagi optimizam vlada samo u građevini
Kriza rasta/Ilustracija
Njemačka ekonomija će, prema mišljenju vodećih istraživačkih instituta, 2026. godine zabilježiti primjetan rast samo zahvaljujući izdašnim izdacima savezne vlade.
Bruto domaći proizvod porast će za 1,3 posto, saopćili su instituti u svojoj redovitoj Jesenskoj procjeni za vladu. 2027. godine konjunktura bi mogla porasti za daljnjih 1,4 posto. Za tekuću 2025. ekonomisti očekuju, nakon dvije godine recesije, tek mršav rast od 0,2 posto.
Klimave noge
- Njemačka ekonomija i dalje stoji na klimavim nogama, rekla je prilikom predstavljanja procjene u Berlinu šefica za konjunkturu pri berlinskom institutu DIW Geraldine Dany-Knedlich.
- U sljedeće dvije godine ono će se, doduše, osjetno oporaviti. No s obzirom na trajne strukturne slabosti, ta dinamika neće biti dugotrajna, glasi ne pretjerano optimistična procjena vodećih njemačkih ekonomista.
Znanstvenici već i naslovom studije “Ekspanzivna fiskalna politika prikriva slabost rasta” kažu sve. Oni su stoga pozvali vladajuću koaliciju Unije CDU/CSU i SPD-a da učini više kako bi ekonomija i poduzeća postali konkurentniji. Predstavili su dvanaest tački plana strukturnih reformi kojima bi Njemačka bila bolje pripremljena za budućnost.
Zahvaljujući većim državnim izdacima za infrastrukturu, domaća ekonomija doista osjetno dobiva zamah, no strukturni se problemi samo prikrivaju, naglasili su instituti.
- Perspektive se pogoršavaju, što se očituje i u očekivanom padu stopa rasta proizvodnog potencijala. Visoki troškovi energije i rada u međunarodnoj usporedbi, nedostatak stručne radne snage te daljnji pad konkurentnosti i dalje koče dugoročne izglede za rast. Dok bi uslužni segmenti, osobito u javnom sektoru, u sljedeće dvije godine mogli snažno porasti, oporavak u prerađivačkoj industriji vjerovatno će biti tek blag, navodi se.
Posebno vanjska potražnja za njemačkom robom slabi zbog sve slabije konkurentnosti i viših carina. To je novina jer se njemačka ekonomija u prošlosti u pravilu oslanjala na snažan izvoz.
- Snažan rast izvoza otpada kao pokretač – poduprta ekspanzivnom fiskalnom politikom, obnova se koncentrira na domaću ekonomiju, navodi se u procjeni stručnjaka.
Ifo institut iz Münchena je objavio i porazni rezultat ispitivanja raspoloženja među njemačkim poduzetnicima. Najgore je raspoloženje u sektoru logistike i transporta, a blagi optimizam vlada u građevini.
Vatromet
Direktor poslodavcima bliskog Njemačkog instituta za ekonomiju (IW) Michael Hüther, s obzirom na privredno stanje, govori o svojevrsnoj germanosklerozi:
- Njemačka se nalazi u krizi rasta koja ima strukturne uzroke. Godinama uspješan poslovni model je pod pritiskom: izvoz trpi zbog tendencija deglobalizacije i protekcionizma. Investicije nikako da krenu, a potrošači se, s obzirom na rastuću nezaposlenost, brinu za sigurnost svojih radnih mjesta. Sve je to strukturno pitanje i tu nam neće pomoći ni kratkotrajni konjunkturni vatromet, rekao je Hüther za javni servis ARD, prenosi Seebiz.eu.
U aprilu su vladini savjetnici za ovu godinu predvidjeli rast od 0,1 posto, a za 2026. plus 1,3 posto. Takozvanu jesensku procjenu izradili su pod vodstvom Berlinskog DIW-a vodeći instituti IfW iz Kiela, minhenski Ifo-institut, RWI iz Essena te IWH iz Hallea.
Nova demokršćansko-socijaldemokratska vlada kancelara Friedricha Merza početkom maja preuzela je vlast uz jedno od glavnih obećanja oporavka posrnule njemačke privrede koje se već godinama nalazi na rubu recesije.
