Nijemci istražili: Ovo je država u kojoj gotovina čini tek 3,7 posto novca u opticaju

Doba pandemije je pokazalo da bezgotovinski način plaćanja nije nikakav bauk, te da su građani vrlo brzo prihvatili ovakav vid plaćanja. Rat protiv gotovine (engl. war on cash) je trend postepenog smanjenja količine novca u obliku novčanica i kovanica s ciljem veće digitalizacije platnog sistema. No, zanimljivo istraživanje instituta EHI iz Kölna daje sasvim novi pogled na kupovinu u maloprodaji.

Maloprodaja

Precizni Nijemci su izvršili istraživanje i konstatovali da je 2017. u Njemačkoj 74 posto kupovina u maloprodaji bilo plaćeno gotovinom, već 2021. je to bilo 58 posto, a 2023. je to palo na 37,5 posto.

Dakle, sasvim je jasno da digitalni transferi preuzimaju primat, to ne bi bilo prvi put da se potpuno promijeni način razmišljanja o novcu. Naprimjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu se samo sedam posto transakcija obavlja u gotovini, u SAD-u 18 posto, a u Kanadi 22 posto, dok u Kini iznenađujuće gotovina čini tek 3,7 posto novca u opticaju.

U sjevernoevropskim zemljama Švedskoj, Danskoj i Norveškoj prognoze su da će gotovina za neku godinu biti potpuno van upotrebe. Švedska ima pravnu regulativu koja dopušta trgovcima da odbijaju plaćanje papirnatim novcem, a gotovinske transakcije čine svega 1 posto ukupnog prometa.

Većina zapadnih zemalja postepeno je ukinula novčanice većih denominacija, kupovine u gotovini su ograničene do određenog iznosa, a banke su drastično smanjile broj bankomata.

Ovih dana je predstavljena studija “Gotovina budućnosti”, koju su po nalogu Bundesbanke uradili kompanija VDI/VDE i Institut za istraživanje javnog mnijenja Sinus, a u kojoj su se analizirali prednosti i nedostaci tri moguća scenarija budućnosti.

Prvi je Hiperdigitalni svijet plaćanja - ovdje je gotovina skoro potpuno nestala iz opticaja, teško da bi se negdje i mogao podići novac, a time i platiti neka obaveza. Čak bi se novac digitalno prebacivao i među poznanicima.

Druga vizija je Renesansa gotovine. Tu ljudima postaje jasno kako digitalni novac ima i ogromne nedostatke kao npr. ovisni ste o ispravnom uređaju, osjetljivi ste na napade hackera, ostaje trajno zabilježeno gdje i šta ste kupovali - vaše privatnosti gotovo više nema.

Treći scenarij je, po mom mišljenju, najvjerovatniji - Postepeni nestanak hibridnog načina plaćanja. Što iz komocije, ali i zato što je bankama skupo držati i održavati bankomate, pa je i do gotovine sve teže doći. U dogledno vrijeme će postojati oba načina plaćanja iako će bezgotovinsko biti sve raširenije.

Bez obzira na to što digitalnim plaćanjima ljudi otkrivaju mnogo toga o sebi i svojim navikama, problem je što svi ti podaci negdje ostaju u virtualnom svijetu i male su šanse da se ikad izbrišu. Kad na hiljade takvih podataka dođu u pogrešne ruke, onda će početi prave muke. Lakše je plaćati “plastikom” jer odmah vidite čime raspolažete, dok je prezaduženost mnogo lakša kod “nevidljivog” novca.

Burkhard Balz, predsjednik Bundesbanke, svjestan je kako je “svijet novca u Njemačkoj i u samoj Evropi u promjenama”, ali i kako je dužnost centralnih banaka garantovati nesmetan promet novca. Svim centralnim bankama je gotovina zapravo problem, treba štampati, transportovati, ali onda i čuvati novac, kako od lopova tako i od svih drugih mogućih nedaća. Tu su svakako i oni koji falsifikuju, treba provjeravati i mijenjati novac koji je dotrajao ili uništen (amortizovan). Balz zapravo govori o svojevrsnom paradoksu. Njemačka je prisiljena štampati sve više novca jer očito je da mnogi sve više drže velike količine novca “pod madracem”. Na početku emisije eura Njemačka je štampala 165 milijardi eura, sad je to gotovo 400 milijardi iako je gotovine u opticaju sve manje.

Krizne situacije su pokazale da je dobro imati gotovinu zbog same sigurnosti, jer digitalni novac ima opasnosti od “rušenja” sistema, ali i činjenice kako je nadzor digitalnog transfera veoma često negdje u inostranstvu.

Budućnost

- Za nas kao Bundesbank, ali i kao sistem eura je zato potpuno jasno kako gotovina treba postojati i u budućnosti, izjavio je Balz.

Trgovine dobro plaćaju usluge bezgotovinske kupovine, to ide i do par postotaka iznosa koji se plaća. Ali imaju i prednosti. Nema prebrojavanja novca niti opasnosti da koja novčanica “nestane” ili da je iznos pogrešno izračunat, nema ni transporta, već odmah sve legne na račun. Komercijalne banke bi se rado oprostile od gotovine, jer one u pravilu nemaju koristi kad neko podigne novac, a lanac filijala i bankomata je samo veliki trošak.

Rat protiv gotovine donosi neke prednosti jer se smanjuje mogućnost pranja novca, kriminalnih aktivnosti, finansiranja terorizma i krivotvorenja valuta, a transakcije se istovremeno obavljaju znatno brže i komotnije.