(Ni) svjetske centralne banke nisu svemoćne kada je riječ o inflaciji

Ranih 80-ih prošlog vijeka Paul Volcker, predsjednik američke centralne banke The Federal Reserve, proslavio se izraženim stezanjem monetarne politike, nakon čega je došla duboka recesija koja je kratko trajala 1982. Nakon serija neuspjeha proteklih deset godina u SAD-u, u novije vrijeme se s pravom potaklo pitanje koliko je djelotvorna monetarna politika u kontroli inflacije.

Novi izvor

Inflacija je kompleksna pojava pa na neke uzroke monetarna politika ne može samostalno djelovati. U spomenutom periodu karakteristika visoke inflacije je bila da su se desila dva naftna šoka, te rast plata.

Tih godina Kina se otvara svijetu, Indija se priključuje i globalna radna snaga se povećava za više od milijardu ljudi. Nekoliko godina kasnije se otvaraju kapitalni računi zapadnih ekonomija, liberalizuju se valutni kursevi i globalizacija uzima puni zamah. Proizvodnja seli tamo gdje je jeftinija, finansijski sektor postaje jedan od najvažnijih, sve to djeluje na pravac ka niskoj inflaciji.

Ne treba zaboraviti da i raspad komunizma u Evropi krajem tih 80-ih dodatno povećava globalne proizvodne kapacitete, a time otvara novi izvor kvalitetne radne snage zapadnoevropskim zemljama, što je dodatno smanjilo mogućnost rasta cijena rada. Tako zbog jeftinije proizvodnje i tehnološkog napretka inflacija ostaje niska i stabilna, naravno, uz određene povremene korekcije referentnih kamatnih stopa.

Kada bi se pojavili problemi na finansijskom tržištu, npr. oktobar 1987. ili jesen 1998, američki Federal Reserve bi intervenisao i stvari bi se vratile na staro, a inflacija bi ostala niska i stabilna. Važnost centralnih banaka je dobila potvrdu, takav osjećaj je bio sve do 2007, kada su se pojavile prve velike tektonske promjene na finansijskim tržištima, a koje su ujedno i nagovještavale krizu iz 2008, od čega se globalno finansijsko tržište ni do danas nije u potpunosti oporavilo.

Interesantno je da gotovo 10 godina nultih, pa čak i negativnih, kamatnih stopa u europodručju, te dugi period vrlo niskih kamatnih stopa u SAD-u nisu uzrokovali inflaciju sve do prošle godine.

Inflacija je skočila tek s pandemijom jer su se poremetili dobavljački lanci, a doprinijele su i razne restrikcije pa se nije moglo normalno ni proizvoditi ni kupovati. Potom otvaranje ekonomije dovodi do povećane potrošnje, a kako proizvodnja nije bila u dovoljnoj količini, cijene su skočile. To se dogodilo dva puta, što je zakomplikovalo priču o inflaciji.

Poslije svega, države su uskočile u pomoć preduzećima i građanima kako bi prebrodili pandemiju, ali su usput i doprinijeli stvaranju inflacije iako je jasno da su lanci snabdijevanja imali najveći uticaj na inflatorna kretanja.

Ruska invazija na Ukrajinu, februara 2022, dodatno je potaknula inflaciju povećavši cijene energenata, hrane i sirovina. Opet je riječ o lancu snabdijevanja, a ne o rastu potražnje koji je potaknuo inflaciju.

Zato se s razlogom postavlja pitanje jesu li se centralne banke monetarnom politikom uopšte mogle suprotstaviti inflaciji?

Mislim da nisu u mjeri koja se očekivala, ali nakon što su desetljećima izgradile stav da je njihova samostalnost bila ključna u održavanju niske i stabilne inflacije, mogle su pokušati mnogo više.

Sada kada centralne banke drže kamatne stope i kada su prestale kupovati obveznice, prestale su rasti i rezerve banaka. Banke imaju manju količinu rezervi koje mogu koristiti kao pokriće za svoje aktivnosti. Ne zaboravimo da su kamatne stope na depozite niže nego na obveznicama (o čemu smo pisali). Građani kada kupuju obveznicu, uglavnom to rade prebacivanjem sredstava sa depozita. Tako depoziti padaju ukoliko dovoljno štediša zamijeni štednju na tekućem računu sa dionicama u fondovima.

Oprez

Ako bi depoziti počeli padati, banke bi bile prisiljene opreznije odobravati kredite. Predsjednica ECB-a Christine Lagarde nakon zadnje odluke o dizanju referentnih kamatnih stopa izjavila je da je potražnja preduzeća za kreditima u europodručju osjetno pala.

Centralne banke imaju ulogu i mi upravo živimo u trenutku kada se osjećaju potezi dizanja referentnih kamatnih stopa na ekonomiju i siguran sam s određenim periodom i na inflaciju. No, centralne banke nisu svemoćne kada je riječ o inflaciji jer inflacija ne ovisi isključivo o monetarnoj politici.