Nestabilnost se prelila i na BiH: Šta će biti sa našom privredom do kraja godine?

Almin Mališević Privredna komora FBiH/
Almin Mališević: Neophodna je saradnja sa vlastima
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Za razliku od prethodnih godina kada je metalska i elektroindustrija ostvarivala jako dobre rezultate, 2023. je donijela stagnaciju i pad poslovanja. Direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH Almin Mališević kazao nam je da se većina privrednih društava susreće sa smanjenjem narudžbi i zahtjevima za smanjenje cijena proizvoda.

Globalni problemi

Prema njegovim riječima, iako još nisu kompletirani podaci za cijelu 2023, vidljivo je da su globalni poremećaji uticali na bh. privredu koja je, može se reći, stagnirala.

U narednom periodu trebalo bi sa diplomatsko-konzularnom mrežom raditi na otvaranju novih tržišta, ali i na traženju potencijalnih partnera

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Podaci koji su nam trenutno dostupni govore da su se globalni problemi i nestabilnosti prelili i na BiH i usporili rast bh. privrede. Na jednoj od posljednjih sjednica Odbora Udruženja metalske i elektroindustrije FBiH sagledana je situacija u metalskoj i elektroindustriji Federacije i BiH, gdje se niko nije pohvalio postignutim rezultatima. Prva polovina godine i nije prošla toliko loše, međutim, od druge polovine kreću nestabilnosti, te se značajan broj privrednih društava susreće sa prolongiranjem rokova, smanjenjem narudžbi i zahtjevima za smanjenje cijena proizvoda. S obzirom na rast cijena energenata i drugih troškova, kompanije su se našle u situaciji koja može ugroziti njihovu konkurentnost, istakao je Mališević.

Statističke brojke govore da je ukupna industrijska proizvodnja u Federaciji BiH u oktobru 2023. godine u odnosu na septembar 2023. manja za 2,9 posto. U oktobru 2023. u odnosu na oktobar 2022. industrijska proizvodnja u FBiH manja je za 3,4 posto. Mjesečna poređenja ukazuju da je industrijska proizvodnja u oktobru u odnosu na septembar ove godine u prerađivačkoj industriji manja za 2,8 posto, dok je u odnosu na oktobar prošle godine manja za 4,1 posto. U padu je i izvoz ruda, metala i njihovih proizvoda, što je vrlo ozbiljan indikator da ova industrijska grana ide u nepovoljnom smjeru.

Kako je naglasio Mališević, očito je da kada je u pitanju 2023, ona nije prošla dobro ni za jednu industriju.

- Ukoliko govorimo o granama industrije u Federaciji BiH koje su najviše pogođene negativnim trendovima, među prvima su tekstilna industrija i industrija obuće, zatim industrija namještaja i metalska industrija. Sve su one, metalska možda i najmanje, osjetile posljedice globalnih nestabilnosti, kazao je Mališević.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
image

Tekstilna industrija jedna je od pogođenijih

Inače, metalska i elektroindustrija je dominantno izvozna industrija i izvoz je za devet mjeseci 2023. godine bio veći od četiri milijarde KM, što je gotovo 50 posto ukupnog izvoza Federacije BiH. Radi se o dugogodišnjim nosiocima razvoja bh. privrede, a kompanije metalske i elektroindustrije u FBiH zapošljavaju više od 34.000 radnika.

Kada su u pitanju izvozna tržišta, ona su i u prethodnoj godini ostala ista, pa i dalje dominira izvoz u zemlje EU, a prednjači izvoz u Njemačku, Hrvatsku, Srbiju, Austriju, Sloveniju i Italiju. Pozitivan vanjskotrgovinski bilans BiH ima sa Njemačkom i Austrijom.

Mališević je istakao kako će i početak 2024. obilježiti neizvjesnosti, jer su i dalje prisutni globalni usporivači ekonomskog rasta kao što su ratovi, krize, ekološki zahtjevi. Ipak, izrazio je nadu da bi druga polovina 2024. mogla donijeti stabilizaciju tržišta. A da bi privreda uspjela da odgovori svim izazovima, nedavno su predstavnici metalskog i elektrosektora naglasili kako je neophodno veće uključivanje nadležnih.

Mjere

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

- Očito je da ne možemo izbjeći posljedice koje globalni problemi ostavljaju i na bh. privredu. Međutim, možemo u saradnji sa vlastima da donesemo određene mjere za ublažavanje negativnih posljedica. Kriza je proizvela mnoštvo faktora i negativnih udara koje privreda nije očekivala, te je neophodno donijeti adekvatna rješenja. Jedno od njih trebala bi biti izmjena zakonske regulative, a tu prije svega mislimo na izmjene Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak. Također, neophodno je donijeti određene finansijske modalitete poput povoljnih kredita, ali i grantova koji će biti namijenjeni privredi kako bi se ublažili udarci krize, kazao je Mališević.