Najveća privreda Evrope u sve je dubljoj krizi: Stanje u Njemačkoj treba da nas brine

Osjećaj neizvjesnosti u najvećoj ekonomiji EU raste, te se s pravom mnogi pitaju šta nas čeka dalje? Nestabilna situacija u Njemačkoj, kako u političkom tako i u ekonomskom smislu. Pored sveprisutne recesije, otežanih lanaca snabdijevanja te rusko-ukrajinskog rata i nedavne pandemijske krize, sada je došlo i do otežanog snabdijevanja u euroazijskim opskrbnim lancima sirovina.

Isporuke

Naime, kontejnerski promet kroz Sueski kanal pao je za preko 70 posto, pa se u najvećoj privredi Evrope već osjete prve nestašice u proizvodnji, a rast troškova transporta i zakasnjele isporuke mogli bi izazvati novi inflatorni val, navode iz Njemačke industrijsko-trgovinske komore. Posebno se ističe dužina isporuke koja je veća za 15-20 dana, te nesigurnost brodova i rast cijena brodarina koje su dosegle gotovo tri puta veću cijenu.

Ne treba zaboraviti da se Njemačka trenutno nalazi u recesiji, a zbog toga se može očekivati dalji pad BDP-a u 2024. Procjene ekonomskog instituta (IW) su da će pad iznositi oko 0,5 posto. Već sada su neki bazni sektori u padu poput građevinskog, gdje su cijene nekretnina u padu, a finansijski sektor, konkretno banke poput Deutsche Bank AG i Commerzebank AG, opterećen je brojnim aferama. Jedan od značajnih problema je i visoka kamatna stopa koja usporava ekonomiju, a s druge strane je opasnost ako se počnu smanjivati, to bi moglo razbuktati inflaciju.

Protesti poljoprivrednika, osoblja javnog prevoza i nezadovoljstvo stručnog medicinskog osoblja dodatno su pogoršali recesijska očekivanja u Njemačkoj.

Ustavni sud ove zemlje nedavno je proglasio prijedlog njemačkog budžeta za 2024. neustavnim, a zbog zabrane zaduživanja, pa se deficit od 17 milijardi eura krpi sa rezanjem subvencija za poljoprivrednike. Oni su reagovali protestima i štrajkovima, čime se situacija znatno zakomplikovala, jer promet je paralizovan. No, vlada i dalje odbija zahtjeve iako znatno gubi na podršci.

Zvuči za naše uši nevjerovatno, ali njemački vicekancelar Robert Habeck u jednom trenutku je, usred protesta, čak upozorio i na mogućnost državnog udara.

Da bi stvari bile dramatičnije, pobrinuo se njemački ministar odbrane Boris Pistorious (SPD), koji smatra kako se zbog rusko-ukrajinskog rata njemačka vojska i građani trebaju pripremiti za potencijalni rat na području Evrope. Pistorious je istakao kako se u takvom scenariju možda neće moći računati na angažman SAD-a. Dug ove zemlje se zadnjih 15 godina više nego utrostručio, te je 2009. bio 10,9 biliona dolara, a danas se radi o brojci sa čak dvanaest nula ili 34 hiljade milijardi.

Gdje su radnici?

Kriza u ovoj ekonomiji je pokazatelj da su pred nama u Evropi veoma neizvjesna vremena. Svakako da se može očekivati sve od pada ekonomije, povratka visoke inflacije, finansijskih krahova, pa do širenja sukoba, političkih kriza na unutarnjem planu te drugih vrsta društvenih kriza.

Ne zaboravimo da nam prijeti i demografska kriza. Evropsko stanovništvo je sve starije, a naša zemlja se nalazi sa najstarijim stanovništvom prosječne starosti 44 godine.

Interesantno je da su Nijemci izračunali da će im do 2035. nedostajati 7 miliona kvalifikovanih radnika, posebno inženjera kojih nema. Svake godine više od milion radnika ide u penziju dok u radnu snagu uđe svega 680.000 osoba, a do kraja ove decenije razlika između ova dva statistički bitna podatka popet će se na pola miliona.

Ove brojke sugerišu da penzioni sistem dugoročno neće biti održiv. Već sada milioni Nijemaca iznad 67 godina rade pomoćne poslove kako bi omogućili normalan život jer penzije nisu dovoljne. Naime, radi se o fenomenu uništenja sna o njemačkoj penziji, kako ga nazivaju njemački mediji. Ako je to sudbina njemačkog penzionog sistema, možemo samo nagađati kako će se to odrazit na ostatak Evrope i BiH.