Metalski sektor u BiH nastavit će da priča pozitivne priče
Almin Mališević, direktor Sektora za industriju i usluge Privredne komore FBiH, za Oslobođenje je govorio o rezultatima metalskog sektora u protekloj, ali i o planovima i izazovima u ovoj godini.
Metalski sektor u BiH svake godine bilježi sve bolje poslovne rezultate. Kako biste ocijenili ovaj sektor u 2022?
- Metalski sektor je, zahvaljujući dugoj tradiciji na ovim prostorima, kvalitetnim menadžerima, inžinjerima i radnicima, stub ekonomije Bosne i Hercegovine. Analizirajući raspoložive statističke podatke, možemo reći da ovaj sektor iz godine u godinu bilježi stabilan rast i razvoj.
Godina nade
I pored mnoštva izazova koji su posljednje tri godine pogodili svjetske ekonomije, ova grana industrije prkosi svim nedaćama i bilježi jako dobre rezultate. Tome u prilog ide činjenica da je od ukupnog izvoza BiH u 2022. godini koji je iznosio više od 18,3 milijarde KM, metalski sektor izvezao gotovo 7,5 milijardi KM, što je udio veći od 40 posto. U odnosu na 2021. izvoz je rastao za 25 posto. Na ovoliko povećanje izvoza pored rasta sektora uticaj su imali faktori kao što su rast cijena sirovina, energije, inflacija. Kao generalnu ocjenu možemo kazati da je 2022. za metalski sektor bila uspješna, nastavljen je rast izvoza, obima proizvodnje i broja radnika.
Metalski sektor je tradicionalno i najuspješniji izvozni sektor, šta je to što najviše izvozimo, gdje nam je najveći potencijal?
- Najviše smo izvozili aluminij, žicu, dijelove motornih vozila i konstrukcije. Najznačajnija tržišta su ona u EU, Njemačka, Italija i druga. Kada govorimo o potencijalu metalske industrije BiH, neophodno je da pogledamo strukturu kompanija i proizvoda. Radi se o više različitih grana u kojima bh. kompanije ostvaruju rast. Da bi se održali pozitivni trendovi, neophodno je kontinuirano ulaganje u kadrove i modernu opremu. Modernizacijom proizvodnih procesa sve grane metalske industrije imaju šansu za veći dio tržišnog udjela. Proizvodnja sa višom dodanom vrijednošću je neophodna kako bi se postigli bolji finansijski efekti. U preradi aluminija u gotove proizvode, automobilska industrija i namjenska industrija su potencijali koji mogu biti okosnica ovog sektora.
Kakva je godina pred ovim sektorom. Šta možemo očekivati u 2023?
- Posljednje tri godine su donijele toliko turbulencija na tržištu da je veoma teško kvalitetno planirati. Samo što je počeo oporavak od pandemije Covid-19, došlo je do poremećaja na tržištu energenata, kao i agresije na Ukrajinu koja je dodatno zakomplikovala ionako otežan pristup sirovinama. Ja bih rekao da je 2023. godina nade da će doći do stabilizacije tržišta. Vjerujemo i da je inflatorna kriza iza nas, što može pozitivno uticati na oporavak finansijskog tržišta i lakši pristup novcu. Postoji tražnja na tržištu metalskih proizvoda, blizina EU te kratki i sigurni rokovi isporuke su argumenti koje bh. kompanije mogu iskoristiti. Sigurni smo da će metalski sektor nastaviti pričati pozitivne priče i da ćemo 2023. pamtiti kao godinu uspjeha mnogih kompanija.
Koji su najveći izazovi sa kojima se ovaj sektor susreće? Da li i ovaj sektor “pati” za radnicima?
- Izazova ne nedostaje, posebno onih koji se dešavaju u BiH. Nekoliko ključnih problema ograničava brži rast metalskog sektora. Radna snaga postaje najveći izazov u BiH. Veliki je odliv radne snage na Zapad, što onemogućuje kompanijama da koriste sve šanse koje se na tržištu nude. Bojimo se da će se trend odlaska nastaviti. U BiH se trenutno niko ne bavi uzrocima zbog kojih odlaze i oni koji su željeli ostati u BiH. Prekomjeran je odlazak produktivne radne snage upravo zbog nedovoljnog angažmana nadležnih u BiH. Također, sve smo bliže datumu kada će se početi naplaćivati takse na izvoz proizvoda koji se proizvode tzv. prljavom energijom. Potrebno je masovnije ući u obezbjeđenje energije iz obnovljivih izvora.
Kada je u pitanju radna snaga, najviše nam nedostaje stručnih radnika metalske struke, kao što su zavarivači, CNC programeri, CNC operateri, alatničari i sl.
Povećanje plata je potreban, ali ne i dovoljan uslov. Naime, plate čak nisu na prvom mjestu kao razlog odlaska iz BiH. Ipak, moramo kazati da su plate rasle u metalskom sektoru posljednjih godina. Zbog prevelikih doprinosa na plate, poslodavci nemaju prostora za povećanje plata kakvo bi bilo potrebno. Poznato je da su Zakon o doprinosima i Zakon o porezu na dohodak FBiH nekoliko godina na čekanju.
Krize
BiH je zemlja sa najvećim doprinosima od svih zemalja u regionu. Što je moguće prije potrebno je smanjiti doprinose na plate i višak novca prebaciti radnicima. Najčešći uzrok koji navode oni koji odlaze iz BiH je nesigurnost i stalne krize u BiH. Generisanje kriza je konstantan problem i ukoliko se on ne riješi, većina radno sposobnog stanovništva će otići iz BiH.
Šta Privredna komora FBiH, kad je ovaj sektor u pitanju, ima u planu, da li imate neke nove projekte, programe... Na čemu će biti fokus?
- Privredna/Gospodarska komora FBiH okuplja više od dvadeset udruženja privrednih subjekata. Jedno od njih je Udruženje metalne i elektroindustrije koje u čijem sastavu su Grupacija namjenske industrije i Grupacija automobilske industrije. Kroz svakodnevnu komunikaciju sa kompanijama identifikuju se problemi sa kojima se firme suočavaju. Na osnovu analiza generišu se mjere, prijedlozi i inicijative koje se delegiraju nadležnim organima. Stalna komunikacija sa Vladom Federacije BiH, federalnim ministarstvima, Vijećem ministara BiH i ministarstvima na nivou BiH je kontinuirani zadatak Komore koji treba da poluči stalno unapređenje poslovnog ambijenta u BiH.
Kroz različite projekte međunarodnih i domaćin donatora Komora radi na edukaciji radnika, povezivanju kompanija, razvijanju različitih vještina radnika kao što su: pisanje projekata, razvoj inovacijskih kapaciteta, prodaja, marketing i drugo.
U skladu sa interesima članica, fokus će i u narednom periodu biti na kvalitetnoj saradnji sa federalnim i državnim ministarstvima, na saradnji sa komorama zemalja u regionu i EU u cilju povezivanja kompanija, nastupi na sajmovima koji osiguravaju bolju vidljivost i bolji pristup tržištu, saradnja za državnim i federalnim organima kako bi se poboljšala regulativa za uvoz radne snage, ali i saradnja sa međunarodnim organizacija kako bi se pomoglo bh. kompanijama da pristupe sredstvima i drugim benefitima na različitim projektima.
