Merdžo za Oslobođenje: Zaštitom intelektualnog vlasništva štitimo i konkurentnost domaće privrede

Imate patent i želite ga zaštititi, potreban vam je robni i uslužni žig, vlasnik ste preduzeća koje ima svoj proizvod i treba vam zaštita industrijskog dizajna ili smatrate da vaš proizvod zaslužuje zaštitu geografske oznake porijekla, za sve ovo jedna je adresa, Institut za intelektualno vlasništvo Bosne i Hercegovine.

Svijest

Kako je u razgovoru za Oslobođenje kazao Josip Merdžo, direktor Instituta za intelektualno vlasništvo BiH, stanje u ovoj oblasti je prilično dobro, ali je neophodno podići svijest javnosti o tome na koji se sve način može štititi intelektualno vlasništvo.

- Oblast intelektualnog vlasništva i nadležnosti Instituta definirani su Zakonom o osnivanju Instituta, te zakonima koji se odnose na pitanja intelektualnog vlasništva općenito, od zaštite patenta, preko žiga, industrijskog dizajna autorskog i srodnih prava i svega ostalog što sustav intelektualnog vlasništva generalno podrazumijeva. Jedna od uloga Instituta upravo je u tome da se razina svijesti o značaju intelektualnog vlasništva podiže, istakao je Merdžo.

Upravo kroz projekt EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BiH Evropska unija pomaže BiH da uredi način stjecanja intelektualnog vlasništva kako bi se zaštitilo njegovo neovlašteno korištenje, odnosno EU i Institut rade na podizanju svijesti, ali i na jačanju kompletnog sustava intelektualnog vlasništva.

- Dakle, projekt EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BiH naglašava posvećenost Evropske unije u pomoći Bosni i Hercegovini u podizanju njenog okvira intelektualnog vlasništva da bi se postigli evropski standardi. Temeljni cilj ovog projekta bio je usuglašavanje kompletne zakonske regulative sa normama, odnosno sa zakonodavstvom EU. Inače, zakoni koji reguliraju ovu oblast su iz 2010. i već tada su oni bili usuglašeni sa onim što je bila norma EU. U međuvremenu je došlo do značajnih izmjena, sustav se razvijao, gospodarstvo se razvijalo, nove tehnologije su se pojavljivale, digitalno tržište je jačalo te je i EU shvatila da mora pratiti korake razvoja i donositi regulative kojima će biti uređene sve te oblasti. Na taj način su i zemlje u okruženju, a evo i BiH, mijenjale zakonodavstvo. Nismo išli na copy paste zakona iz EU, nego smo gledali i interes BiH kao države da se njena ekonomija, odnosno da se segmenti intelektualnog vlasništva zaštite na najbolji način u interesu same države BiH, kazao je Merdžo, dodajući da su zakoni spremni za slanje u parlamentarnu proceduru, te da očekuje da će biti podržani od parlamentaraca.

Inače, konkretni rezultati projekta su već vidljivi, te je Institut za intelektualno vlasništvo BiH u proteklom periodu uspješno održao veliki broj seminara za jačanje korištenja prava intelektualnog vlasništva u zemlji. Ovi seminari, održani u Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Neumu, bili su namijenjeni različitim interesnim grupama: poslovnim subjektima, registrovanim zastupnicima za industrijsko vlasništvo, članovima Parlamenta i raznim agencijama za provođenje zakona.

- Imali smo i nekoliko tematskih konferencija koje se odnose na mala i srednja preduzeća. Naime, u gospodarstvu BiH dominira segment malih i srednjih preduzeća i tu smo dodatno razvijali jedan sustav preddijagnostike. Dakle, ono što smo primijetili jeste da određena mala i srednja preduzeća, koja se bave proizvodnjom, davanjem usluga, relativno malo znaju o potrebi i zaštiti intelektualnog vlasništva. Sustav preddijagnostike se zasniva na tome da osobe, odnosno stručnjaci iz Instituta, koji su prošli određene tečajeve i seminare uz dogovor sa vlasnicima MSP-ova dođu i naprave uvid u proizvodni segment, u vrste usluga kojima se određeno preduzeće bavi i da na temelju toga prepoznaju i ponude procese zaštite onih elemenata koji potpadaju pod sustav intelektualnog vlasništva. Naime, mi smo imali situaciju na određenim sajmovima gdje smo komunicirali s predstavnicima pojedinih firmi da oni nisu zaštitili ni nazive svojih firmi, a da ne govorimo o zaštiti proizvoda, kako bi sutra mogli ostvariti pravnu sigurnost ako bi neko pokušao kopirati njihov proizvod. Taj naš pristup već daje određene rezultate, rekao je Merdžo.

On je naglasio i da kompanije ne bi trebalo dovoditi u pitanje koliko će taj proces koštati ukoliko se uzme u obzir koliko će to kompaniji sutra donijeti kao dodatnu vrijednost kada se na tržištu pojavi kao zaštićen brend, zaštićen proizvod.

- Projekt EU nam je pomogao i da ojačamo u segmentu pružanja usluge, u nabavci opreme. Mi smo skoro 500.000 eura u zadnje dvije godine investirali u nabavku servera, softvera, u kompletnu informatičku infrastrukturu za Institut, gdje imamo izvrsnu informatičku uvezanost sa Sarajevom, Banjom Lukom, te razvijamo određene softverske pakete specifične za usluge trećim licima. Nakon realizacije ovog projekta bit ćemo sposobni pružiti sve segmente zaštite intelektualnog vlasništva na najvišoj mogućoj razini, naglasio je Merdžo.

Kada je u pitanju samo intelektualno vlasništvo i njegov status, on je dodao kako to još nije dovoljno prihvaćeno u nekim gospodarskim, intelektualnim i akademskim krugovima.

- Iako mi to potičemo godinama, tek sada univerziteti, sveučilišta i fakulteti se pomalo fokusiraju na ovu temu i formiraju bilo urede, bilo da određuju pojedince koji će se baviti tom tematikom. Ono što je možda generalno problem društva je taj nedostatak ulaganja u znanost, jer po statistikama kada gledate, broj prijava i zaštita intelektualnog vlasništva na svjetskoj razini preko 2/3 čine korporacije, firme, asocijacije, dok su kod nas to i dalje pojedinci. Mi moramo naše istraživačke kapacitete podići na određene razine. Nemamo više nekih velikih korporacija koje su unutar sebe imale razvojne i istraživačke institute, ali kontinuirano moramo raditi na povećanju razine zaštite intelektualnog vlasništva kakvu BiH zaslužuje. Istina, imamo i pozitivnih primjera, poput Instituta za genetičko inžinjerstvo iz Sarajeva, koji je prošle godine podnio dvije prijave, što je dobro. Ostale prijave su od fizičkih osoba, te se nadam da će se to promijeniti, kazao je Merdžo.

Kada su u pitanju naredne aktivnosti, danas počinje Sajam gospodarstva u Mostaru, koji će okupiti privrednike iz BiH i svijeta, a svoje mjesto na Sajmu će naći i štand Instituta za zaštitu intelektualnog vlasništva.

- Institut će putem promotivnih materijala nastojati pružiti informacije i odgovoriti svima na pitanja iz svoje oblasti, predstavićemo aktivnosti projekta EU podrška pravima intelektualnog vlasništva u BiH, a 18. aprila održaćemo konferenciju sa temom Sustav intelektualnog vlasništva na putu Bosne i Hercegovine u EU, naveo je Merdžo.

Institut će, kao i svih prethodnih godina, obilježiti i Svjetski dan intelektualnog vlasništva 26. aprila.

- Svake godine sa ciljem podizanja svijesti o ulozi koju prava intelektualnog vlasništva imaju u podsticanju inovacija i kreativnosti obilježavamo ovaj datum. Ove godine naglasak je na odnosu intelektualnog vlasništva i Ciljeva održivog razvoja, pod sloganom Gradimo zajedničku budućnost inovativnošću i kreativnošću. Slijedićemo ideju Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo te smo raspisali natječaj za bh. inovatore (kompanija, startup ili pojedinac) da predstave svoj projekt za koji smatraju da najbolje odražava odnos intelektualnog vlasništva i Ciljeva održivog razvoja (zeleni patenti, održivi žigovi i sl), a pripremili smo i nagrade za najbolje, najavio je Merdžo.

Žig, patenti...

On je dodao kako Institut ima određenih planova za naredni period, koji će zavisiti od usvajanja budžeta, ali će svakako nastaviti saradnju sa međunarodnim organizacijama s ciljem unapređenja sistema intelektualnog vlasništva, a u skladu s tim očekuju i poziv za punopravno članstvo i prijem u Evropsku patentnu organizaciju (EPO).

- Od Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) dobili smo poziv da zajedno organizujemo seminar iz oblasti sporta, inovacija iz sportske industrije, a u planu je i stručna posjeta Zavodu za intelektualno vlasništvo Hrvatske, naglasio je Merdžo, dodajući da Institut nastavlja sa razvijanjem svijesti o zaštiti intelektualnog vlasništva, podsjećajući da na listi zaštićenih proizvoda iz oblasti zemljopisnog porijekla imamo cazinski med od kestena, hercegovački med, romanijski skorup kajmak i hercegovački duhan, kao i da bismo još više proizvoda mogli zaštititi, dati im dodatnu vrijednost uz odgovarajuću promociju, ali da za sve to treba i dalje jačati svijest o značaju zaštite intelektualnog vlasništva.

Za sada najzastupljenija u segmentu zaštite intelektualnog vlasništva je zaštita žiga koja BiH godišnje donosi prihod od oko 5,5 miliona KM, a slijede patenti, industrijski dizajn, kao i sustav zaštite autorskih srodnih prava.