Kreativnost i inovativnost ljudi iz BiH i regiona je neupitna
Selma Prodanović rođena je u Sarajevu, ali već više od 30 godina radi u Austriji. Posljednjih 20 godina izgrađivala je startup ekosistem i ekosistem investiranja poslovnih anđela u Evropi i van Evrope. Trenutno obnaša nekoliko funkcija. Osnivač je organizacije poslovnih anđela u Austriji, u poslovnom odboru je Evropske mreže poslovnih anđela i globalne organizacije poslovnih anđela, a na Business Angel Summitu, koji je održan prošle sedmice u Sarajevu, učestvovala je kao tzv. social futurist, odnosno govorila je o tome gdje ide društvo, kako tehnologija i inovacije utječu na društvo.
Potencijal dijaspore
- Moram priznati da sam u ova dva dana tek postala svjesna koliki je potencijal naše dijaspore. Znači, nisam bila svjesna onoga što Bosni i Hercegovina ima. Uvijek sam znala da je naša dijaspora jaka, da imamo jako puno naših pametnih ljudi koji su postigli velike uspjehe, ali ono što se sad dešava su nove generacije koje su ili rođene vani, ali imaju porijeklo iz BiH ili su malo stariji, ali su stvarno napravili velike uspjehe u svojim područjima. Stoga mislim da imamo jedan ogroman potencijal kojeg stvarno nisam bila svjesna. Naime, imamo takve veze da prosječni startup u Austriji ne može doći do takvih ljudi, do takvih veza kao što može prosječni startup iz Sarajeva, kazala je na početku razgovora Prodanović.
Kada je riječ o startupima i fondovima koji su zainteresovani da ulože u neki startup, Prodanović je istakla da je za jedan startup najbitnije da zna da li treba vanjsko finansiranje ili ne.
- Vrlo često sada je kao moderno da svi moraju imati finansiranje, moraš imati taj fundraising, neki poslovni fond i tako dalje. Jako puno biznisa to, ustvari, uopšte ne treba. To je prva stvar koje čovjek mora biti svjestan. Naime, to znači da samo u određenim slučajevima, kada je ideja i biznis jako inovativan i kada se mora jako brzo rasti, kada je potreban taj novac izvana, da se onda ide prema fondovima. Odnosno startup mora da odgovara modelu koji fondovi koriste, mora potencijal biti izuzetno veliki, inače se njima ne isplati da investiraju. Ono što fondovi očekuju je potencijal izuzetnog rasta. Naravno, svi znamo da neće svaki startup tako narasti, ali taj potencijal mora postojati da bi se neki fond uopšte zainteresovao. Iz moje perspektive ja sam više zainteresovana za taj nivo poslovnih anđela. Dakle, to su stvarno ljudi koji investiraju vlastiti novac i koji su u suštini prva stepenica većinom za sve startupe, naglasila je Prodanović.
Govoreći o samim startupima u BiH, ali i regionu, ona je istakla i da postoji veliki inovacijski potencijal i potencijal poduzetništva, kao i potencijalnih poslovnih anđela, ljudi koji imaju novaca i koji su spremni da investiraju.
- Kreativnost i inovativnost naših ljudi je neupitna. Naime, u zemljama zapadne Evrope često vidimo da ljudi imaju sve i nemaju više tog žara da nešto naprave. Dok, s druge strane, ovdje imamo toliko problema i toliko ljudi sa inovativnim idejama. Ja smatram da je osnovna stvar u poduzetništvu da rješavaš probleme. Znači, ovdje ima jako puno problema i ima jako puno stvari da se rješava, pa je samim tim i potencijal startupova još veći. S druge strane, često imamo ljude koji puno vremena provode smišljajući kako da riješimo problem koji ustvari i nemamo, kaže Prodanović.
Dodaje da poslovni anđeli daju tri vrste kapitala.
- Prvi je finansijski, daju novac. Zatim daju socijalni kapital, odnosno veze i treći kapital jeste znanje o toj nekoj branši, industriji, istakla je Prodanović.
Naglasila je kako bi osnovni cilj startupa trebao biti rješavanje problema.
- Kada govorim o startupima, ono što mene zanima jeste zašto to ljudi koriste. Naravno da ima startupa i foundera koji su pokrenuti s ciljem da zarade puno novaca. Ali ono što mene zanima su ljudi koji stvarno žele da riješe neki problem. Uvijek postavljam jedan primjer. Četvorica momaka, svi su dijabetičari. I jedan zamalo nije umro, pa su počeli praviti aplikaciju kako da se lakše živi sa dijabetesom. Ispostavilo se da u tom trenutku 380 miliona ljudi ima taj isti problem. Onda je to tržište, onda se ta investicija isplati, smatra Prodanović.
U svojoj karijeri veliki podršku je pružala i pruža ženama preduzetnicama.
- Nažalost, u situaciji smo da žena bez obzira na to koliko je prihvaćena u društvu i kakva je njena uloga sistem jednostavno nije napravljen za žene. Mi se konstantno na određeni način borimo protiv takvog sistema i ja kroz svoj rad govorim da društvo nije organizovano za žene nego za muškarce. Ali mi moramo raditi na promjeni. Ja sam uspjela ostvariti značajan uspjeh, ali sam svjesna da bi mi sve 30-50 posto bilo lakše i brže da sam muškarac. Također, imamo brojna istraživanja koja govore da ukoliko žene i muškarci isto rade, drže naprimjer istu prezentaciju, veća je šansa da će dobiti novac on nego ona. Znači, sistem nije organizovan za nas žene i mi se konstantno moramo dokazivati više, ali zato svi brojevi pokazuju da kad žena uspije da napravi startup ili da pokrene biznis, veći je povrat na investiciju. Ustvari, investitori gube time što ne investiraju više u startupe koji vode žene, poručila je Prodanović.
Milijarderi
Za kraj svima koji imaju namjeru da krenu putem startupa i poduzetništva poručila je da je danas teško uspjeti kada sve društvene mreže i svi mediji govore kako moraš postati milijarder sutra.
- Niko nije postao milijarder preko noći. Bitno je da čovjek krene s tim koji problem želi da riješi, da ide korak po korak s misijom da jednog dana riješi taj problem. Sve treba krenuti jednostavno, bez pritisaka da vam odmah treba vanjsko investiranje, dovoljno je da imate klijente koji plaćaju i to je najbolja investicija na svijetu, kazala je Prodanović.