Konačan odgovor: Da li je rast minimalca doveo do masovnih otkaza?

Ekonomsko-socijalno vijeće Federacije Bosne i Hercegovine (ESV FBiH) analiziralo je utjecaj ovogodišnjeg povećanja minimalne plate sa 619 na 1.000 KM, kao i uvođenje neradne nedjelje za radnike u trgovini.

Predsjednik Vijeća Safudin Čengić poručio je da nije zabilježen negativan efekt u pogledu broja otpuštenih radnika usljed rasta minimalca.

Neradna nedjelja

Poslodavci kontra sindikata: Ko je kome pucao u koljena i kukove

"Ne možemo biti nekorektni i reći da podatak Porezne uprave i Službe za zapošljavanje nije tačan. Lično sam pravio analizu minimalne plate u svojoj kompaniji – da li je rezultiralo otpuštanjem, nije. Neki poslodavci jesu bili pogođeni. U prvi mah je bilo nekih otpuštanja. Ipak, odlukama vlade su zadržani radnici. Postoje razlike u pojedinim kantonima i općinama, ali govorimo o prosjeku na nivou FBiH", kazao je Čengić.

Istakao je da je pravo rješenje donošenje sistemskih zakona kojima će se rasteretiti rad. Kako je naveo, cilj je da opterećenje na 100 KM ne bude 70 KM, nego 40 KM, što bi omogućilo bolje plate i veću konkurentnost privrede.

Govoreći o aktivnostima za povećanje zaposlenosti, Čengić se osvrnuo na uredbe Vlade FBiH kojima je definiran povrat dijela sredstava za doprinose.

"Konstatovali smo da je uredbu kojom je definiran povrat dijela sredstava za doprinose iskoristio veliki broj privrednika. Time je vlada uspjela vratiti na mjesečnom nivou 140 miliona KM. Pronađen je način kako anulirati taj negativni utjecaj rasta doprinosa. Podaci su bili pozitivni i znači da je Vlada ispunila obećano", rekao je.

Govoreći o uredbi kojom je omogućen rast plata do 419 KM bez rasta doprinosa, kazao je da je tu mogućnost iskoristio onaj dio privrede koji je to mogao.

"To su i uradili. ESV je inicirao prema Vladi mogućnost da se ova uredba produži do 31. decembra ove godine, a trenutno važi do 30. juna", naveo je.

Podsjetio je i da se radi na smanjenju doprinosa, pri čemu je cilj da se od 1. jula smanje za 5,5 indeksnih poena (3,13 posto bruto), a dodatno i od 1. januara naredne godine.

"Da bi se došlo do toga potrebne su predradnje, a jedna od njih je usvajanje zakona o fiskalizaciji jer bi se time disciplinovala uplata poreza i time bi se poboljšali budžeti", izjavio je.

Kao odgovor na rasprave o neradnoj nedjelji, Čengić je najavio da će Vladi biti predloženo rješenje koje već postoji u Hrvatskoj – da trgovine mogu raditi određeni broj nedjelja i praznika po vlastitom izboru.