Adi Turković: Kompanije se moraju na vrijeme pripremiti za digitalne promjene

Pod nazivom Digitalni puls poslovanja, u Sarajevu je nedavno održana jubilarna 10. GS1 konferencija, koja je okupila 186 učesnika iz privrede, trgovačkog i IT sektora, institucija, poslovnih udruženja i stručne zajednice iz BiH i regije. Adi Turković, direktor GS1 BiH, govorio je za Oslobođenje o konferenciji, novim zakonima, izazovima u ovoj oblasti.

Da li ste zadovoljni 10. GS1 konferencijom, posebno kada se osvrnete na prethodne konferencije?

- Jesmo, i to iz više razloga. Jubilarna konferencija okupila je 186 učesnika, ali za nas broj nije jedini pokazatelj uspjeha. Mnogo važnije je što smo uspjeli okupiti predstavnike privrede, trgovine, IT sektora, institucija i poslovnih udruženja oko tema koje će veoma brzo direktno uticati na njihovo poslovanje.

Kvalitetni podaci

Kada se osvrnemo na prethodne konferencije, vidi se koliko su se i teme i potrebe kompanija promijenile. Nekada smo puno više govorili o samoj identifikaciji proizvoda i digitalizaciji osnovnih poslovnih procesa, dok danas razgovaramo o umjetnoj inteligenciji, Digitalnom pasošu proizvoda, 2D kodovima, eRačunu, fiskalizaciji, interoperabilnosti i podacima koje moraju moći razumjeti i ljudi i sistemi.

Na čemu je bio fokus konferencije?

- Glavni fokus bio je na pitanju kako se kompanije mogu na vrijeme pripremiti za digitalne i regulatorne promjene koje dolaze. Program smo gradili oko nekoliko tema koje su međusobno veoma povezane: umjetna inteligencija u poslovanju, novi Zakon o fiskalizaciji transakcija u FBiH, eRačun, 2D kodovi, Digitalni pasoš proizvoda, cirkularna ekonomija i strukturirana razmjena podataka. Na prvi pogled to su različite teme, ali sve se na kraju svode na isto pitanje: koliko kvalitetne, tačne i strukturirane podatke kompanija ima i koliko je sposobna da ih razmijeni sa drugim sistemima i poslovnim partnerima. To je bila nit koja je povezivala cijelu konferenciju. Naš cilj nije bio da pričamo o tehnologiji radi tehnologije, nego da kompanijama pokažemo šta određena promjena znači za njih u praksi, šta moraju pripremiti, koje procese moraju prilagoditi i gdje se kriju i rizici i poslovne prilike.

Konferencija je održana pod nazivom Digitalni puls poslovanja/Hardino

Novi Zakon o fiskalizaciji transakcija FBiH i eRačun bili su među temama koje su izazvale najveći interes. Šta kompanije u FBiH trebaju uraditi već sada?

- Najvažnije je da kompanije novu fiskalizaciju ne posmatraju samo kao još jednu obavezu koju će riješiti računovodstvo kada dođu rokovi. Ona će uticati na računovodstvene i ERP sisteme, prodajne procese, razmjenu podataka sa poslovnim partnerima, interne procedure, odgovornosti unutar kompanije i način na koji se određene transakcije evidentiraju i razmjenjuju. Zato je prvi korak da kompanije već sada pokušaju razumjeti gdje se njihovi podaci nalaze, koji sistemi međusobno komuniciraju, šta se danas unosi ručno i gdje postoje tačke koje će biti potrebno prilagoditi.

Na konferenciji smo namjerno željeli razgovarati o pitanjima koja privreda stvarno postavlja: Da li će kompanije morati mijenjati računovodstvene programe, šta će biti potrebno prilagoditi u ERP sistemima, kako će izgledati razmjena eRačuna, koliko će implementacija koštati i ko unutar kompanije treba voditi taj proces. Vrlo važna poruka bila je da eRačun nije PDF koji se pošalje emailom. Pravi cilj je strukturirana razmjena podataka između sistema, tako da se isti podatak ne prepisuje više puta i da proces bude što automatizovaniji. Zato su nam bila važna i iskustva iz Slovenije i drugih evropskih tržišta, jer pokazuju da najveći problemi nastaju kada se prekasno počne razmišljati o interoperabilnosti, standardima, kvalitetu podataka i prilagođavanju poslovnih procesa.

Možda jedna od najzanimljivijih tema odnosila se na Digitalni pasoš proizvoda. Koliko je on bitan za domaće kompanije?

- Digitalni pasoš proizvoda je izuzetno važan, posebno za kompanije koje već izvoze na tržište Evropske unije ili žele postati dio evropskih lanaca vrijednosti. Mislim da je najvažnije razbiti jednu zabludu - Digitalni pasoš proizvoda nije samo QR kod koji će se jednog dana zalijepiti na proizvod. Iza tog koda moraju postojati podaci: o samom proizvodu, materijalima, dobavljačima, porijeklu, održivosti, sljedivosti i drugim karakteristikama koje će tržište i regulativa tražiti.

Zato smo na konferenciji posebno željeli pokazati da priprema za DPP ne počinje kada obaveza stupi na snagu. Počinje mnogo ranije, uređenjem podataka unutar kompanije.

Kroz iskustvo kompanije Magbago pokazali smo i da ovo nije tema rezervisana samo za velike multinacionalne sisteme. I male i srednje kompanije mogu početi na vrijeme, ali moraju znati koje podatke prikupljaju i kako ih strukturiraju.

Umjetna inteligencija je nezaobilazna tema za sve djelatnosti. Koliko i na koji način AI može pomoći kompanijama?

- AI već sada može pomoći kompanijama mnogo više nego što se često misli, ali postoji jedan važan uslov, mora imati kvalitetne podatke. Na konferenciji smo imali dva vrlo različita, ali povezana ugla.

Jedan je bio primjena umjetne inteligencije i robotike u trgovačkom sektoru, gdje AI može pomoći u donošenju odluka, optimizaciji procesa, korisničkom iskustvu i analitici.

Drugi je bio AI unutar ERP, CRM i drugih poslovnih aplikacija, gdje može pomoći kod unosa podataka, prepoznavanja sadržaja, pronalaženja odstupanja i preporučivanja sljedećih koraka korisniku. Ali možda najvažnija poruka je da AI ne može ispraviti lošu osnovu. Ako su podaci o proizvodima neusklađeni, duplirani ili nepotpuni, AI će na kraju samo brže proizvesti loš rezultat.

Bilo je riječi i o sistemu UsporediCijene.ba. Šta je zaključeno kada je ova tema u pitanju?

- U okviru konferencije održan je i zatvoreni strateški okrugli sto trgovaca posvećen iskustvima sa sistemom UsporediCijene.ba. Za istim stolom bili su predstavnici trgovačkog sektora, predstavnik Federalnog tržišnog inspektorata i predstavnik kompanije koja je učestvovala u razvoju aplikacije za potrebe nadležnog ministarstva.

Priprema

Nakon diskusije definisana su tri konkretna prijedloga. Prvi je da se u početnoj fazi sistem fokusira na 500 proizvoda, kako bi njegova primjena bila operativno jednostavnija i kvalitetnija. Drugi je da se za klasifikaciju proizvoda koristi GS1 Globalna klasifikacija proizvoda – GPC. Treći je da se GTIN koristi kao osnov za jednoznačnu identifikaciju i poređenje proizvoda. To je posebno važno jer poređenje cijena ima smisla samo ako zaista upoređujemo isti proizvod (isto na isto).

Na kraju, koliko su kompanije iz BiH spremne za nova digitalna rješenja i koji su najveći izazovi pred domaćim kompanijama?

- Rekao bih da postoji veoma velika razlika među kompanijama. Imamo kompanije koje već imaju veoma razvijene ERP sisteme, koriste EDI, rade sa strukturiranim podacima i vrlo ozbiljno prate evropsku regulativu. S druge strane, postoje kompanije koje tek sada počinju shvatati da promjene koje dolaze nisu samo pitanje IT odjela. Najveći izazov, po mom mišljenju, nije nedostatak tehnologije. Tehnologija postoji. Najveći izazovi su kvalitet podataka, povezivanje različitih sistema, nedovoljno razumijevanje regulatornih rokova, nedostatak interne koordinacije i činjenica da kompanije često čekaju da neka obaveza postane hitna prije nego što počnu pripreme. To je upravo ono što kroz GS1 konferenciju želimo promijeniti. Naš cilj nije da kompanijama govorimo “Dolazi nova obaveza, morate se uskladiti”. Želimo im reći: “Evo šta dolazi, evo zašto je važno, evo šta možete početi raditi danas i evo kako tu promjenu možete iskoristiti da unaprijedite vlastito poslovanje”.

Zato mislim da je poruka 10. GS1 konferencije bila veoma jasna: digitalna transformacija više nije nešto što nas čeka u budućnosti. Ona se već dešava, a prednost će imati kompanije koje se za promjene počnu pripremati prije nego što postanu obaveza.