Inflacija je smanjena, ali nije nestala: Ova je država u najvećem problemu

Snažan rast u američkoj ekonomiji pomogao je da se poboljšaju izgledi za svjetsku ekonomiju, ali je potrebno učiniti više da se zaustavi pad produktivnosti.

Kristalina Georgieva, predsjednica MMF-a, naglasila je da posebnu zabrinutost izazivaju uporna inflacija i rastući nivo državnog duga.

- Inflacija je smanjena, ali nije nestala, upozorila je Georgieva.

Državni dugovi

Također je istakla da je uočeno da državni dugovi rastu širom svijeta. Globalni javni dug je u 2023. godini porastao do zabrinjavajućih 93 posto BDP-a sa 84 posto BDP-a, koliki je bio 2019, pošto su vlade morale više da troše na zdravstvenu zaštitu i ekonomsku pomoć tokom pandemije koronavirusa.

Georgieva je sa zasjedanja MMF-a i Svjetske banke pozvala zemlje da efikasnije prikupljaju poreze, odnosno na fiskalnu disciplinu, kao i na trošenje javnog novca.

- U svijetu u kojem nadolaze krize, zemlje moraju hitno da izgrade fiskalnu otpornost kako bi bile spremne za sljedeći šok, rekla je predsjednica MMF-a.

U izjavi dodaje i da zemlje nisu pronašle načine da najefikasnije sinhronizuju radnike i tehnologiju i da su prethodne godine niskih kamatnih stopa omogućile kompanijama koje nisu bile konkurentne da ostanu na površini. Razloge za sporiji ekonomski rast u mnogim zemljama vidi u starenju radne snage, što ne donosi dinamiku.

Prema njenom mišljenju, države bi mogle da pomognu svojim privredama ako bi smanjile birokratiju i privukle više žena na tržište rada. Interesantno je predviđanje MMF-a da će Kina biti svjetski ekonomski šampion u narednih pet godina, sa ekonomskim rastom većim od svih zemalja grupe G7 zajedno.

Tako će Kina činiti 21 posto nove globalne ekonomske aktivnosti do 2029, dok će G7 činiti 20 posto u cjelini, a SAD će imati udio od 12 posto.

MMF je revidirao prognozu ovogodišnjeg rasta globalne ekonomije na 3,2 posto, što je za 0,1 posto posto više od januarske globalne projekcije. Globalni rast je nešto jači zbog snažne aktivnosti u SAD-u, te na tržištima u razvoju. Samo američka ekonomija je prošlu godinu završila sa rastom od 2,5 posto daleko nadmašivši većinu drugih naprednih ekonomija. Snažna potrošnja, domaći poslovi, poslovna ulaganja, te ublažavanje problema u lancu snabdijevanja su pomogli ovakvom rastu, a stopa inflacije opada nešto brže nego što je očekivano.

Kada je u pitanju eurozona, Njemačka je u najvećem problemu.

- Oporavka u njemačkoj privredi još nema. U prva tri mjeseca ove godine aktivnost je ponovo umanjena za 0,3 posto. Ova ekonomija se muči od samog početka ruske invazije na Ukrajinu, jer su se znatno povećali troškovi energije, a njena privreda je oslonjena na industriju, pa bilježi negativan rast, što, naravno, opterećuje cijelu eurozonu.

Zanimljivo je da je izvještaj komisije MMF-a za BiH prošao nezapaženo iako se ukazuje na činjenicu da oba entiteta nakon nekoliko godina ponovo bilježe budžetske deficite. Martovski izvještaj MMF-a predviđa da će ekonomski rast BiH ove godine biti duplo veći nego 2023, odnosno da će BDP sa 1,8 posto u 2023. porasti na 2,5 posto u ovoj godini, a da će se inflacija prepoloviti sa 6,1 posto iz 2023. na 3,5 posto ove godine, ali se upozorava na preveliku javnu potrošnju.

Deficit

Analitičare MMF-a brinu niske kamatne stope, kao i činjenica da raste budžetski deficit.

- Rastuće potrebe za finansiranje vlada teško je zadovoljiti, izjavila je šefica misije MMF-a za BiH Alina Iancu.

Sada je najvažnije obnoviti fiskalnu održivost i to prije svega hitnim ograničavanjem tekuće potrošnje, a u isto vrijeme očuvati investicijska ulaganja. Zanimljivo je da se u posljednjih nekoliko izvještaja naglašava da se vlasti trebaju pripremiti za nepredviđene okolnosti u kojima ne bi imale dovoljno novca za finansiranje svojih potreba.

Dakle, radi se o formiranju rezervnog fonda koji bi garantovao stabilnost i otpornost na ekstremne situacije. Također je ponovo naglašena potreba za strukturalnim reformama koje su nužne za ubrzani rast i usklađivanje sa standardima EU, a to je ujedno i najbolji način za suočavanje s demografskom krizom kojoj je BiH izložena.

Međutim, iznenađenja i dalje nisu isključena. Produženje rata izvan Sueckog kanala znatno bi uticalo na širenje negativnih posljedica po ekonomije širom svijeta.