Hoće li cijena zlata nastaviti rast?: Cijena zlata raste u doba globalne nesigurnosti
Cijena zlata posljednjih mjeseci je u velikom porastu. Samo od početka ove godine, cijena zlata na berzama izražena u eurima porasla je za više od 30%, a u zadnjih pet godina više od 110%.
To je ulagačima u žuti plemeniti metal donijelo pozamašnu zaradu u vrijeme kada inflacija izjeda kupovnu moć novca, a kamate na štednju u bankama nisu dovoljne da nadoknade taj gubitak.
Oni koji su zadnjih godina štedjeli u zlatu stoga su prošli kudikamo bolje nego štediše koji se i dalje oslanjaju isključivo na banke ili gotovinu.
Hoće li se taj trend nastaviti i u budućnosti? Nitko ne može sa stopostotnom sigurnošću predvidjeti tačno kretanje cijene zlata u periodu pred nama, ali faktori koji su utjecali na nedavni porast neće nestati, upozoravaju analitičari.
Cijena zlata raste u doba globalne nesigurnosti
Zlato među investitorima tradicionalno nosi reputaciju sigurne luke za kapital u nesigurnim vremenima. Nesigurna vremena pritom uključuju globalne krize i recesije, geopolitičke i trgovinske sukobe, ali i otvorene ratove.
U takvim periodima, klasični ulagački instrumenti poput dionica često postaju rizični i manje isplativi pa investitori traže alternativu i pronalaze je u zlatu.
Ne čudi stoga da cijena zlata raste zadnjih godina u kojima smo imali priliku svjedočiti globalnoj pandemiji, ratovima u Ukrajini i Palestini te rastućim tenzijama između dvije najjače svjetske sile - SAD-a i Kine, piše Inex.hr
Kina se okreće zlatu, odbacuje američki dolar
Upravo u geopolitičkom sukobu Kine i SAD-a treba tražiti glavni uzrok nedavnog porasta cijene zlata. Naime, Kina rekordnim tempom nabavlja zlatne rezerve i to čini kako bi smanjila ovisnost o američkom dolaru te naštetila statusu dolara kao globalne rezervne valute u procesu koji se naziva dedolarizacija.
Na taj način, Kina jača poziciju vlastite valute za koju želi da postane rival dolaru na svjetskoj razini, a neki analitičari smatraju kako kineske vlasti dugoročno žele povezati yuan sa zlatom. Podsjetimo, američki dolar sve do 1971. godine imao je pokriće u zlatu, dok ga danas više nema, kao ni jedna druga svjetska valuta.
Povjerenje u američki dolar vrlo je nisko, što potvrđuje i činjenica da je indeks dolara (DXY) od početka godine pao za oko 9%. Posljedica je to već spomenute dedolarizacije koju predvodi Kina, ali i činjenice da je američki javni dug neodrživ i na povijesno visokim razinama iznad 38 biliona dolara.
Hoće li cijena zlata nastaviti rast?
Zlato je metal vrlo ograničene količine kojeg je izrazito skupo efikasno rudariti, tako da svaki značajni porast potražnje u pravilu dovodi i do porasta njegove cijene, budući da je ponuda relativno fiksna. Dok se dolari masovno stvaraju ni iz čega, zlato ostaje u ograničenoj količini.
Porast potražnje za zlatom u zadnje vrijeme ne dolazi samo od središnjih banaka, već i od privatnih investitora.
Investicijski direktor Morgan Stanleya, jedne od najvećih svjetskih investicijskih banaka, nedavno je savjetovao ulagačima da odbace uvriježenu podjelu investicijskog portfelja sa 60% na dionice i 40% na obveznice na novu podjelu: 60% na dionice, 20% na obveznice i 20% na zlato. Ovo je jasan signal tržištu da institucionalni investitori očekuju porast cijene zlata u budućnosti.
Koliko će točno cijena zlata rasti i kojim tempom - nemoguće je znati. No, moguće je zaključiti da će faktori poput dedolarizacije, geopolitičke napetosti i inflacije, koji su doveli do rasta cijene zadnjih godina - i dalje nastaviti biti aktualni i u budućnosti. U tom kontekstu, realno je očekivati nastavak dugoročnog rasta cijene zlata koji je u zadnjih 20 godina u prosjeku iznosio više od 10% godišnje.
