Globalna ekonomija u uzbudljivoj epizodi

Neko vrijeme se činilo da svjetska ekonomija prkosi gravitaciji, iako smo vidjeli najbrže stezanje monetarne politike od 1980-ih, američki ekonomski rast se ubrzao 2023. godine. Globalna inflacija pala je bez velikih skokova nezaposlenosti, dijelom zato što su se tržišta rada dosad ohladila smanjenjem slobodnih radnih mjesta, a ne samih poslova. Kako fiskalna godina završava, optimisti koji su predviđali “meko slijetanje” osjećaju zadovoljstvo. Ipak, inflacija, iako će biti niža, i dalje će biti previsoka.

Ranjivi svijet

Svjetska ekonomska politika se još suočava sa mučnim činom balansiranja. Čak i ako Amerika nastavi izbjegavati recesiju, ostatak svijeta izgleda ranjivo, a neko vrijeme se činilo da svjetska ekonomija prkosi gravitaciji.

Barel nafte poskupio je za trećinu od ljeta, zahvaljujući smanjenju proizvodnje u Saudijskoj Arabiji i drugim proizvođačima. Pad cijena zaustavljen je sukobom Hamasa i Izraela. Posljedično skuplje gorivo moglo bi izazvati strahove od drugog vala inflacije.

Zbog toga će glavne centralne banke vjerovatno i dalje povećavati kamatne stope, tretirajući svaki oporavak inflacije, potaknut naftom, kao privremeni. No, u strahu od preranog proglašenja pobjede, neće biti zainteresirane za smanjenje stopa.

Prema nedavnim analizama, američka ekonomija može izdržati ograničenost novca, čak i ako velike kompanije koje refinansiraju dugove i domaćinstva koja su potrošila svoju ušteđevinu iz perioda pandemije počnu osjećati pritisak.

Međutim, visoke kamatne stope možda guraju ionako klimavu ekonomiju eurozone u recesiju, a strah od inflacije mogao bi zaustaviti rezanje stopa kao odgovor.

Čak i robusna, američka ekonomija dolazi s velikim upitnikom, a podstiče ga visok nivo državnog zaduživanja. U vrijeme pisanja ovog teksta deficit savezne vlade je veći od 7 posto BDP-a. Vodi se rasprava o tome jesu li kamatne stope ušle u režim “više za duže”. Odgovor zavisi od toga hoće li se zaduživanje nastaviti. Vjerovatno hoće. Kongres se neće suočiti s tim u godini predsjedničkih izbora.

Što implicira da bi prvi posao za sljedećeg stanara Bijele kuće bio obnavljanje smanjenja poreza Donalda Trumpa iz 2018. od kojih mnogi zakoni ističu u 2025, a koje čak ni demokrati neće rado pustiti da u potpunosti isteknu.

Hoće li se Kina oporaviti i izbjeći “japanizaciju”, zavisit će od stepena do kojeg će vlada nastaviti odvrtati slavine za poticaje. Ali nedavno pogoršanje kineske ekonomske politike u svemu, od zaustavljanja nulte epidemije do suzbijanja tehnologije, sugerira da ne bi bilo mudro očekivati velike poticaje.

Preraspodjela

Kina i globalni protekcionizam otežavaju globalni razvoj trgovine. Broj protekcionističkih mjera na snazi porastao je s oko 9.000 prije deset godina na 35.000 danas, prema Global Trade Alertu.

Sve to vrijeme se usložnjavaju geopolitičke napetosti između Amerike i Kine. Ipak, neke ekonomije u Aziji imaju koristi od premještanja opskrbnih lanaca izvan Kine. Pobjednik je brzorastuća ekonomija Indije, no i ona pokazuje zabrinutost za rast vlastite ekonomije.

Siromašne zemlje koje nisu u poziciji iskoristiti preraspodjelu ulaganja pate od visoke zaduženosti i niskog rasta. U 2024. Međunarodni monetarni fond će pronaći način na koji će olakšati dug zemljama koje su u velikoj mjeri dužne Kini i drugim zajmodavcima koji se ne pridržavaju tradicionalnih načela restrukturiranja duga. S druge strane, ako američki deficit nastavi pokretati njenu ekonomiju, dok globalni rast razočara, očekujte da će dolar još više rasti, time pogoršavajući njihove nevolje.

Mogućnost dolaska drugog predsjednika u Bijelu kuću donijela bi potencijal za povećanje svih ovih trendova. To bi značilo vjerovatno, prema najavama, još dublja smanjenja poreza, a time i veće deficite i daljnju eskalaciju trgovinskog rata kao i 2016, dok bi se s druge strane berze mogle oporaviti ako dođe do smjene, ali koliko bi to bilo dobro(?). Globalna ekonomija je lagano pala i sve više liči na početak još jedne uzbudljive epizode.