(FOTO) Poruke sa samita u Neumu: Milijarde ulaganja u energetsku tranziciju, šta će biti sa rudarima?
Na ovogodišnjem Energetskom samitu u Neumu, na kojem je bilo oko 500 učesnika, održano je sedam zanimljivih panela o aktuelnim pitanjima u ovom sektoru i upriličeno je nekoliko prezentacija, promocija i poslovnih razgovora, te je predstavljen Integrirani plan za energiju i klimu Bosne i Hercegovine.
Nova cijena tranzicije
Njime se predviđa dostizanje nultih emisija stakleničkih gasova do 2050. godine, a paralelno sa gašenjem zastarjelih termoagregata do 2030. biće potrebno izgraditi značajne kapacitete bazirane na obnovljivim izvorima energije. Najveće povećanje kapaciteta predviđeno je u tehnologiji fotonaponskih elektrana od skoro 1.500 megawata, a slijede ih vjetroelektrane i nekoliko hidroelektrana te skromna upotreba biomase. Procjena je da će se ukupne investicije do 2030. godine u svim poslovima energetske tranzicije, uključujući i sredstva za pravednu tranziciju regiona bogatih ugljem, kretati u rasponu od 13,5 do 16 milijardi KM.
To je jedan od razloga da je među učesnicima Samita vladalo veliko interesovanje za panel koji se bavio tranzicijom tih regiona, a to znači i sudbinom rudnika uglja, čije je zatvaranje neminovno, a to znači i sudbinom rudara.
Šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru Christopher Sheldon je kazao da šansu za zapošljavanje otpuštenih rudara vidi u turizmu koji će se razvijati na preuređenom zemljištu rudokopa, ali i na drugim poslovima.
Jasmin Imamović, zastupnik Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, kazao je da će za rudare, kao i nezaposlene biti posla na utopljavanju desetine hiljada zgrada u gradskim naseljima širom BiH, u tvornicama prozora i vrata, toplotnih pumpi, materijala za utopljavanje. Bio je krajnje decidiran:
- Niko od rudara neće zaplakati. Gradovi i općine od države očekuju adekvatan zakonski i pravni okvir da bi mogli rješavati te probleme i to znaju raditi bolje od države i sa više socijalnog osjećanja.
Trodnevna rasprava na Samitu otvorena je panelom koji se bavio energetskim sektorom između tranzicije i krize, uz ostalo i o tome da li energetska tranzicija dolazi nauštrb energetske sigurnosti i koja je nova cijena te tranzicije.
- Kompanije i građani su snažni pokretači reforme energetskog sektora i promjena koje donose ekonomsku korist, rečeno je na panelu posvećenom ovoj temi. Rasprave o energiji uvijek pobude i raspravu o cijenama, a ovog puta je to bilo u kontekstu cijena ugljika i činjenice da BiH na tim cijenama može zaraditi, ali i ostati bez nekoliko stotina miliona KM godišnje.
Činjenica da u gradovima živi više od polovine stanovništva, a da se 43 posto ukupne potrošnje energije odnosi na domaćinstva, inicirala je panel-raspravu o neiskorištenim potencijalima energetske efikasnosti u stambenom sektoru. Tokom trodnevnog rada Samita u više navrata je ukazano na nedostatak zakona i propisa, što je uočeno i na panelu o e-mobilnosti kojim je Samit okončan.
Istaknuto je da bi masovnije uvođenje e-mobilnosti u BiH moglo donijeti značajne koristi za okoliš, ekonomiju, politiku i društvo.
Velika Britanija sveobuhvatno podržava proces uspostavljanja energetski nezavisnih općina i te rezultate je prezentirala u Neumu. Riječ je o općinama Konjic, Jablanica i Prozor/Rama koje prikupljaju sredstva za ulaganje u lokalnu proizvodnju solarne energije i tako postaju prve energetski nezavisne općine u BiH. Prezentator prof. dr. Vjekoslav Domljan je tim povodom ustvrdio da su komercijalne banke postale usko grlo razvoja jer su mobilizirale 19 milijardi KM, od kojih je 6,5 milijardi van funkcije.
Norvežani traže partnere
Upriličena je i posebna norveška sesija na kojoj su naučnici i investitori ove zemlje predstavili svoje planove u regiji zapadni Balkan. Vidjelo se da su veoma zainteresovani za lokalne partnere u Bosni i Hercegovini. Izložbenim štandom i otvorenošću za saradnju sa bh. privredom, stručnjacima i institucijama na Samitu se predstavila i Republika Češka.
Ovogodišnji samit organizovali su Vlada Sjedinjenih Američkih Država i njena agencija USAID, britanska ambasada u BiH, GIZ u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija UNDP i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke. Pokrovitelji su bili Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državna regulatorna komisija za električnu energiju, Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske i Komisija za energiju Federacije Bosne i Hercegovine.
