Engleska postaje značajno tržište za bh. drvnu industriju

drvna industrija Asocijacija VTK BiH/
U narednih pet godina poseban fokus biće na cirkularnoj i zelenoj ekonomiji
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Na reizbornoj sjednici Skupštine Asocijacije drvne industrije VTKBiH, koja je održana protekle sedmice, iznesena je problematika s kojom se ova grana privrede susreće u vrijeme sve veće ekonomske krize.

Zaključeno je da je su najvažnije aktivnosti u budućem radu Asocijacije zalaganje da se što prije donese odluka o zabrani izvoza određenih šumskih drvnih sortimenata radi sigurnog snabdijevanja sirovinom domaćih prerađivačkih kapaciteta, kao i da je zbog situacije na tradicionalnim izvoznim tržištima neophodna diversifikacija izvoznih tržišta, tj. iznalaženje novih.

Proizvodni ciklus

- U Bosni i Hercegovini se u proteklom vremenu u drvoprerađivačkoj industriji razvio značajan broj proizvođača finalnih proizvoda koji imaju dovoljno kapaciteta da u potpunosti iskoriste postojanje domaćih sirovina. U prethodnom periodu činjenica je da je nivo potražnje krajnjih proizvođača za sirovinom bio znatno viši nego što je trenutna raspoloživost sirovina na domaćem tržištu. Primjenom Odluke u dijelu privremene zabrane izvoza oblovine kompanijama iz sektora drvne industrije koje trpe veliki pritisak zbog nedostatka sirovine, budući da su prisiljene uvoziti trupce iz drugih zemalja po višim cijenama, osigurava se potrebna sirovina, što pozitivno utiče na proizvodnju i izvoz proizvoda drvne industrije viših faza prerade i mogućnosti zaključivanja dugoročnih izvoznih poslova. Stoga, mjera zabrane izvoza sirovine (oblovine) i u budućnosti ima ekonomsku opravdanost sa ciljem obezbjeđivanja uslova za zaokruženi proizvodni ciklus u drvoprerađivačkoj industriji te očuvanje konkurentnosti drvne industrije u segmentu polufinalnih i finalnih proizvoda od drveta, kazali su nam u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Privrednici su zabrinuti kakvo će stanje u narednom periodu biti sa Njemačkom, koja je do sada predstavljala glavno tržište za bh. kompanije, zbog sve većeg pada narudžbi

Dodali su da će, uzimajući u obzir ne samo direktne već i indirektne efekte zadržavanja sirovine za domaće drvoprerađivače, Asocijacija i dalje zahtijevati od Vijeća ministara BiH uvođenje mjere zabrane za izvoz sirovine (oblovine).

Kada su u pitanju tržišta na koja bh. proizvođači plasiraju svoje proizvode, iz VTKBiH su nam kazali da su bosanskohercegovački privrednici zabrinuti kakvo će stanje u narednom periodu biti sa Njemačkom, koja je do sada predstavljala glavno tržište za bh. kompanije, zbog sve većeg pada narudžbi, kao i otežanog dobijanja radnih dozvola.

- Problem koji je naglašen jeste i objektivna potreba za otvaranjem dodatnog BIP-a s obzirom na značajno povećanje robne razmjene između Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ulazak Hrvatske u Schengen zonu, kao i razvoj evropske legislative kojom je obuhvaćen sve veći broj proizvoda koji podliježu fitosanitarnim kontrolama. Zbog svega navedenog neophodna je diversifikacija izvoznih tržišta, tj. iznalaženje novih alternativnih tržišta. Komora je krenula u aktivnosti sa ciljem iznalaženja mogućnosti za bolji plasman bh. proizvoda sa Rumunijom i Egiptom. Također, u posljednje vrijeme Engleska postaje sve značajnije tržište za izvozno orijentisane bh. kompanije. U smislu saradnje u regionu nastavićemo aktivnosti na tržištu Crne Gore u sektoru opremanja objekata, poručili su iz Komore.

Na sjednici Asocijacije je istaknuto da će u narednih pet godina poseban fokus biti na cirkularnoj i zelenoj ekonomiji te da Komora već implementira nekoliko projekata iz ove oblasti. Na sjednici je naglašena i važnost uvođenja relevantnih standarda zbog sve veće internacionalizacije i tržišne konkurencije te sve većih zahtjeva inopartnera po ovom pitanju. Također, istaknuta je neophodnost da se što prije definišu koraci ka uvođenju zelenog certifikata budući da se kompanije iz drvne industrije sve više susreću sa zahtjevima inokupaca.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

image

Neophodno je definisati korake ka uvođenju zelenog certifikata

- Stalni zadatak Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, a samim tim i Asocijacije drvne industrije jeste podizanje svijesti o zelenoj i cirkularnoj ekonomiji te traganje za aktuelnim temama i vrhunskim predavačima iz ove oblasti kako bi se našim kompanijama omogućile kvalitetne edukacije o svim pitanjima vitalnim za njihov prelazak na cirkularne i zelene poslovne modele. Također, Vanjskotrgovinska komora BiH, uz podršku međunarodnih partnera, implementira projekte koji se odnose na zelenu ekonomiju s ciljem uvođenja potrebnih standarda za okoliš i energetsku efikasnost, kao i prelaska na cirkularne poslovne modele u bh. kompanijama. U saradnji sa GIZ-om, Komora kao ključni partner za posredovanje sa privredom kroz Green Recovery komponentu implementirala je projekat kao direktnu podršku kompanijama u segmentu razvijanja poslovnog modela zelene ekonomije u preduzećima za šest pilot-kompanija, od kojih su dvije kompanije iz drvne industrije, naglasili su iz VTKBiH.

Pad izvoza

Na sastanku Asocijacije prezentovani su ostvareni rezultati drvne industrije u prvoj polovini 2023. godine u odnosu na isti period 2022. i tom prilikom je istaknuto da je evidentan pad izvoza svih grupa proizvoda u prvih šest mjeseci 2023. izuzev namještaja od drveta i drvenih montažnih kuća. Rast izvoza šumskih drvnih sortimenata zaustavljen je Odlukom o privremenoj zabrani izvoza, koja je bila na snazi sve do 31. jula 2023. godine. Izvoz drvne industrije i šumarstva u prvih šest mjeseci 2023. iznosio je 985 miliona KM, dok je u istom periodu 2022. bio milijardu i 111 miliona KM. Najznačajnija izvozna tržišta bila su: Njemačka (196 miliona KM), Hrvatska (132 miliona KM), Italija (83 miliona KM), Srbija (71 milion KM) i Austrija (45 miliona KM).

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Također, uvoz svih grupa proizvoda je u padu u prvih šest mjeseci 2023, a u odnosu na prvih šest mjeseci 2022. izuzev namještaja od drveta. U posmatranom periodu 2023. uvoz je iznosio 425 miliona KM, dok je u prvih šest mjeseci 2022. bio 452 miliona KM. Najviše se uvozilo iz Hrvatske, Srbije, Austrije, Poljske, Češke.

Na sjednici je zaključeno da se kompanije iz Bosne i Hercegovine lako prilagođavaju zahtjevima tržišta, fleksibilne su i nude veliki broj proizvoda, što ih čini vrlo prepoznatljivim na inostranom tržištu. Evidentirana je sve veća potreba za optimizacijom proizvodnje, digitalizacijom, uvođenjem modela zelene ekonomije u cilju smanjenja troškova, podizanja kvaliteta, ispunjavanja zahtjeva i zadržavanja unutar međunarodnih lanaca vrijednosti. Pored navedenog, ocijenjeno je da drvna industrija predstavlja priliku za strane partnere i investitore u oblasti tehnologije, transfera znanja i dobrih praksi za optimizaciju proizvodnje.