ECB i FED uvode "odgođenu imovinu"

Sve je sigurnija Evropska centralna banka (ECB) da će doći do snižavanja kamatnih stopa sve dok inflacija u eurozoni nastavlja jenjavati.

Restrikcije

Članovi Upravnog vijeća ECB-a Philip Lane i Gediminas Simkus u odvojenim izjavama naglasili su kako su najnoviji podaci o inflaciji i rastu još više učvrstili njihova uvjerenja da će inflacija dostići cilj od dva posto do sredine iduće godine. Inflacija u eurozoni u aprilu je iznosila 2,4 posto, a ključni pokazatelj cjenovnog pritiska je usporio dok je ekonomija zabilježila mali oporavak.

Simkus, guverner Centralne banke Litve, kazao je kako i dalje očekuje da će ECB smanjiti stope tri puta do kraja ove godine.

- I prva procjena inflacije u europodručju za april i podaci o BDP-u za prvo tromjesečje koji su objavljeni učvršćuju moje uvjerenje da bi se inflacija trebala pravovremeno vratiti na ciljani nivo, rekao je glavni ekonomista ECB-a Philip Lane.

Dakle, dobijeni podaci su prilično u skladu sa projekcijama ECB-a, a za očekivati je omekšavanje politike, ali i daljnji ostanak na putu restrikcija kako bi osigurali da se inflacija spusti na nivo od dva posto.

No, ovih dana se u finansijskim izvještajima pojavila sumnja u izvještaje ECB-a i FED-a. Odnosno kako bi bili afirmativni, najveće finansijske institucije su uvele novi termin u izvještaje “odgođena imovina” umjesto da razrade sporazume o dokapitalizaciji sa svojim stvarnim vlasnicima i pripreme se za velike realizirane gubitke.

ECB je nedavno zabilježio prvi godišnji operativni gubitak od 2004. Njegovi gubici za 2023. iznosili su 1,3 milijarde eura nakon što je 6,6 milijardi eura oslobođeno iz trezora za finansijske rizike. U svom računovodstvenom tretmanu tog gubitka ECB se oslanja na isto zataškavanje kao i Vijeće guvernera Federalnih rezervi SAD-a koje je izmislilo kategoriju “odgođene imovine” kako bi se nosilo sa prekomjernim gubicima.

Objašnjenje u saopćenju ECB-a za to je da će se taj gubitak “prenijeti u bilans ECB-a kako bi se nadoknadio budućoj dobiti”.

To znači da je gubitak unesen kao pozitivna imovina iako bi razumna alternativa bila unijeti je kao negativnu zadržanu dobit pod dionički kapital na strani obveza u bilansu. Ukupan neto kapital - zbir uplaćenog kapitala, svi iznosi koji se drže u fondovima opšte rezerve i za finansijske rizike, računi revalorizacije, svi akumulirani gubici iz prethodnih godina i svaka dobit/gubitak za tekuću godinu - trebali bi biti na strani obveza u bilansu.

Postavlja se pitanje koliko su nacionalna fiskalna tijela eurozone spremna i sposobna da pomognu svojim nacionalnim centralnim bankama i samom ECB-u.

FED je također u svoj bilans unio gubitke koje bi njegov neto kapital doveli ispod granične vrijednosti ili kao pozitivnu imovinu (odgođena imovina) ili kao negativne obveze.

FED to objašnjava na sljedeći način: “Zakon o federalnim rezervama nalaže da sve rezervne banke višak zarade doznače američkom državnom trezoru nakon što osiguraju operativne troškove, isplate dividendi i bilo koji iznos potreban za održavanje viška. Tokom perioda u kojem zarada nije dovoljna za osiguranje tih troškova bilježi se odgođena imovina. Odgođena imovina iznos je neto zarade koju će rezervne banke morati ostvariti prije nego što se nastave njihove doznake američkoj državnoj kasi.”

Stabilnost

Slijedeći tu logiku, postavlja se pitanje zašto ne dopustiti privatnom društvu u vlasništvu dioničara da u svoj bilans uključi gubitke koji bi kapital društva doveli ispod nekog nivoa praga kao odgođenu imovinu (ili negativnu obvezu). Uostalom, kompanija u privatnom vlasništvu dužna je doznačiti višak zarade svojim dioničarima nakon obračuna operativnih troškova, servisiranja duga i bilo kojeg iznosa potrebnog za održavanje viška.

Odgođena imovina kompanije bila bi iznos buduće neto zarade koju bi kompanija trebala ostvariti prije nego što se isplata dividendi svojim dioničarima može nastaviti. To bi očito bila ekonomska i finansijska besmislica.

ECB barem pravilno izvještava o dobiti/gubitku kada objavi promjene u svom ukupnom neto kapitalu. Neto vlasnički kapital iznosio je 51,6 milijardi eura na kraju 2022. i 44,5 milijardi eura na kraju protekle godine. Većina vrijednosnih papira u posjedu ECB-a i FED-a vrednuje se - ne po tržišnim cijenama, već po amortiziranom trošku. Evropska centralna banka “može efikasno poslovati i ispuniti svoju primarnu obvezu održavanja stabilnosti cijena bez obzira na bilo kakve gubitke”.