Dok se "ubijamo" pričom o ravnopravnosti: Žene u BiH i dalje zarađuju manje od muškaraca
U primanja nisu uključene samo plate, nego i tazne vrste naknada/Ilustracija
Međunarodni dan jednakih primanja, koji se obilježava 18. septembra, ukazao je još jednom na dugogodišnje napore da žene i muškarci budu pravedno nagrađeni za rad jednake vrijednosti.
Pravo, ne privilegija
Ovaj dan podsjeća da ekonomska ravnopravnost nije privilegija, već osnovno ljudsko pravo, a njegovo ostvarenje zahtijeva zajednički angažman država, institucija, poslodavaca i društva u cjelini.
Žene u Bosni i Hercegovini i dalje zarađuju manje od muškaraca i teže dolaze do rukovodećih pozicija. Analiza primanja zaposlenih u institucijama BiH, koju su 2025. godine proveli Agencija za ravnopravnost spolova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i UNDP u BiH, pokazuje da muškarci imaju 10 posto veću najvišu platu, dok su najniže plate žena 8,5 posto niže u odnosu na muškarce.
Barometar rodne ravnopravnosti dodatno upozorava na prepreke: žene češće rade u nesigurnim i slabije plaćenim poslovima, a prosječno provedu više od pet sati dnevno u neplaćenom radu – gotovo dvostruko više nego muškarci. Upravo taj dodatni teret ograničava njihove profesionalne mogućnosti i šanse za napredovanje.
Na globalnom nivou, žene zarađuju u prosjeku 20 posto manje od muškaraca. Napredak u smanjenju jaza u primanjima je spor, a historijski i strukturni obrasci moći, zajedno s ograničenim pristupom resursima i prilikama, nastavljaju ograničavati kapacitete žena i djevojčica.
Važno je naglasiti da jednaka primanja ne podrazumijevaju samo plate nego i sve dodatke i naknade: topli obrok, prevoz, naknadu za odvojeni život, dnevnice za službena putovanja, kao i pravičnu zastupljenost u upravnim i nadzornim odborima, objavio je UNDP u BiH.
Postizanje jednakih primanja važna je prekretnica u ostvarivanju ljudskih prava i rodne ravnopravnosti. Agenda 2030 za održivi razvoj jasno prepoznaje da dostojanstven rad, ekonomski rast i rodna jednakost idu ruku pod ruku. U skladu s Ciljevima održivog razvoja (SDG), Ujedinjene nacije ostaju čvrsto posvećene jačanju ekonomskog položaja žena i stvaranju društva u kojem žene i muškarci imaju jednake mogućnosti i jednaku vrijednost svog rada.
Prema podacima Human Development Reporta (HDR), bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika u Bosni i Hercegovini i dalje pokazuje izražen jaz između muškaraca i žena, što dodatno potvrđuje važnost mjera za unapređenje ekonomske ravnopravnosti. Učešće žena u radnoj snazi ostaje na samo 39,4 posto, a njihov bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika iznosi samo 53,7 posto od onog za muškarce, navodi se u izvještaju.
Održivi mehanizmi
UNDP u BiH kroz različite inicijative aktivno radi na smanjenju rodnog jaza i jačanju ekonomskog položaja žena. Kroz programe kao što su UNDP-ov Pečat rodne ravnopravnosti i Gender Accelerator koji se provodi sa UN-ovim agencijama i međunarodnim i domaćim partnerima, kao i ranije projekte posvećene ekonomskom osnaživanju žena, UNDP pomaže institucijama, privatnom sektoru i zajednicama da uspostave održive mehanizme za unapređenje jednakih primanja i stvaranje jednakih prilika.
Ove aktivnosti realizuju se u partnerstvu sa institucijama BiH, organizacijama civilnog društva i međunarodnim partnerima, s ciljem da rodna ravnopravnost postane stvarna praksa, a ne samo formalno opredjeljenje. Zatvaranje rodnog jaza u primanjima u Bosni i Hercegovini zahtijeva zajednički angažman, a mnogo toga se treba uraditi.
