Dobra vijest za izvoznike: Kompanije iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a?
Očekuju se brojni zahtjevi za refundaciju/Ilustracija
Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država presudio je u petak da je predsjednik Donald Trump prekršio savezni zakon kada je jednostrano nametnuo sveobuhvatne carine na globalnom nivou, uključujući i dodatne carine od 30 posto na robu iz Bosne i Hercegovine. S obzirom na to, otvara se pitanje o povratu novca kompanijama koje su ove carine plaćale od augusta 2025. godine.
Kako su dosadašnje carine proglašene nezakonitima, kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima.
Procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara, ali američka administracija još nije dala jasan plan hoće li i kada taj novac biti vraćen.
Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i potencijalni haos, jer bi kompanije koje su plaćale dodatne namete mogle pokrenuti masovne zahtjeve za refundaciju, uključujući i firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.
Mogu li bh. izvoznici tražiti povrat
Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.
Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. augusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.
U praksi, to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 posto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije, piše Biznisinfo.ba.
Iz BiH su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.
Odluka se ne odnosi na sve carine
Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi.
U međuvremenu, očekuje se reakcija američke administracije, koja je već najavila mogućnost uvođenja novih trgovinskih mjera putem drugih zakonskih okvira.
