Da li su nuklearne elektrane rješenje za stabilnost energetskog sistema?

Uspješno provedena energetska tranzicija daje realne šanse da Bosna i Hercegovina održi energetsku neovisnost, energetsku sigurnost i pouzdano snabdijevanje kupaca električnom energijom. Organizacijom okruglog stola o temi Mogućnosti korištenja tehnologija nuklearnih reaktora za proizvodnju električne energije BH K CIGRE, koji je održan u četvrtak u Sarajevu, želio je da doprinese najnovijim razmišljanjima oko dostizanja neto nulte emisije ne samo ulaganjem u hidroelektrane, varijabilne obnovljive izvore (sunce i vjetar), već i uzimanjem u obzir i drugih izvora energije poput nuklearnih elektrana, koje mogu značajno olakšati održavanje stabilnosti sistema.

Zijad Bajramović, predsjednik BH K CIGRE, istakao je da nuklearna energija čini četvrtinu električne energije proizvedene u EU, odnosno desetinu u svijetu.

- Iako je nakon nesreća u Černobilu i Fukushimi korištenje nuklearne energije postalo upitno u posljednje vrijeme javlja se želja da se proizvodi električna energija iz nuklearnih elektrana. Na državama članicama EU je da odluče hoće li nuklearnu energiju uključiti u svoju strukturu izvora energije. Zagovornici nukelarne energije ističu da se ovom tehnologijom proizvodi najjeftinija električna energija sa veoma niskim emisijama štetnih gasova. S druge strane, aktuelnim se čine izazovi povezani sa sigurnosnim aspektima kao i tretmanom nuklearnog otpada. Iako se električna energija iz nuklearnih reaktora proizvodi trenutno u 32 zemlje, moram istaći, da je sve više zemalja naklonjeno ovom rješenju u cilju dostizanja zacrtane dekarbonizacije, istakao je Bajramović dodajući da inženjerska zajednica stavlja u fokus nuklearnu energiju i mogućnost njene interakcije s obnovljivim izvorima energije u drugoj fazi energetske tranzicije.

Stoga, kako je naglasio, treba naći adekvatan odgovor oko eventualnog uključivanja nuklearne energije u energetski bilans zemlje.

Đorđe Lazarević, viši naučni saradnik Elektrotehničkog instituta "Nikola Tesla" Beograd, naglasio je da je najveći izazov kada su u pitanju nuklearne elektrane zapravo sama cijena.

- Postoji neki cjenovni rang po kojima se kreću današnje elektrane. To ide od 5 do 10 hiljada eura po kilovatu snage. Tako da bi jedno postrojenje od 1000 MW električne energije koštalo od 5 do 10 milijardi eura. Zaista je visoka cijena inicijalnog ulaganja, odnosno kapitalnih troškova, međutim, kada se radi o kasnijem održavanju same elektrane, to je daleko povoljnije od drugih baznih izvora energije, dodao je Lazarević.

S obzirom na cijenu dosta zemalja se odlučuje na saradnju i zajednički rad i ulaganje. Dušan Živković, generalni direktor Elektroprivrede Srbije, poručio je da će u budućnosti trebati obezbjediti dovoljne količine električne energije za sve i stoga treba biti otvoren za tehnološka i inovativna razmišljanja ali i za regionalnu saradnju.

- Svi smo mi korisnici fosilnih goriva, prvenstveno uglja i svjesni smo posljedica ugljen diokisida, ali i trenutka koji će doći a kada bi proizvodnja električne energije u najvećoj mjeri trebala biti bez CO2. Nuklearne elektrane daju taj prostor, daju potencijal. Sve energetske kompanije u regionu trebaju biti otvorene za taj novi potencijal, za nova rješenja. Ono što je izazov za svaku od energetskih kompanija jeste kako će pristupiti tom programu, ali i kako finansirati takve programe i projekte, a jedan od modaliteta svakako je saradnja u regionu kako bi se našlo održivo rješenje, dodao je Živković.

Na konferenciji su razmotreni troškovi pripremnih aktivnosti i izgradnje nuklearnih elektrana, modeli finansiranja i ekonomska opravdanost izgradnje nuklearne elektrane, te su dati osnovni principi, načini i tehnologije zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva, o čemu je govorio i Bruno Glaser iz Slovenije, ističući da i oni trebaju neku stabilnu i ekonomski opravdanu energiju, te da je "miks između obnovljivih izvora i nuklearne energije za nas najbolje rješenje".

Učesnici konferencije govorili su i o potrebama za energijom do 2050, energetskim sistemima budućnosti, ulogama nuklearne energije u narednim decenijama, novim generacijama nuklearnih elektrana, životnom vijeku nuklearne elektrane, optimalnim lokacijama, seizmičkim zahtjevima...