Cijene zlata obaraju rekorde: U posljednjih pet godina porasle su za 90 posto

Povećana nesigurnost i rast rizika u zadnji mjesec investitore tjeraju da se okrenu sigurnim ulagačkim instrumentima kao što je zlato. Rast potražnje za zlatom utiče i na rast njegove cijene, upravo onako kako i nalažu osnovne zakonitosti ponude i potražnje. Mora se priznati da je rast cijena zlata podstaknut porastom kupovine od svjetskih centralnih banaka u pokušaju diversifikacije portfelja rezervi zbog geopolitičkih rizika, domaće inflacije i slabosti američkog dolara.

Krize

S obzirom na rast potražnje za zlatom, posebno od većih institucionalnih investitora, cijena zlata u ovom trenutku dostigla je 2.206 eura po unci, dok se u američkim dolarima kreće 2.352 po unci.

Tako je cijena zlata u zadnjih 30 dana u eurima porasla za gotovo 11,4 posto, u zadnjih 12 mjeseci za preko 21 posto, dok je u posljednjih pet godina viša za 90 posto.

Kroz istoriju je poznato da cijena zlata često raste tokom različitih oblika kriza, kako finansijskih i ekonomskih recesija, tako i prilikom pojave ratova i rasta geopolitičkih tenzija. Primjer može biti period od 2008. do 2011. godine, kada je osim velike finansijske krize, došlo i do rata između Rusije i Gruzije, niza sukoba u Gazi i Libanonu, te početka građanskih ratova u Libiji i Siriji. Upravo je u tom razdoblju cijena zlata porasla za više od 200 posto.

Sličnu reakciju tržišta plemenitih metala vidjeli smo početkom 2020, kada je došlo do pandemije koronavirusa i mjera zatvaranja, 2022. usljed rusko-ukrajinskog rata, te prošle godine, kada je eskalirao izraelsko-palestinski sukob.

Sukob Izraela i Irana samo je još jedan u nizu tragičnih događaja. Ne treba zaboraviti da u svijetu postoji još niz nerazriješenih “hladnih” sukoba koji bi se u budućnosti mogli pretvoriti u one “vruće”. Vjerovatno je to razlog zašto centralne banke širom svijeta gomilaju zlato najvećom brzinom u modernoj historiji. Ovo može da znači da su glavne banke svijeta, poslije nekoliko dekada ekspanzivne monetarne politike, sada postale prilično konzervativne i da ponovo pribjegavaju onom istom “zlatnom sidru” koje je 1971. godine ukinuo američki predsjednik Richard Nixon.

- Ovo je zaista uzbudljiv trenutak za zlato. Mislim da je ono što, zapravo, pokreće to što mnogi tržišni spekulanti zaista dobijaju samopouzdanje i udobnost u očekivanju odluke Federalnih rezervi u vezi sa kamatnim stopama, rekao je za CNBC Joseph Cavatoni, tržišni strateg u Svjetskom savjetu za zlato (WGC).

Analitičari tržišta očekuju da će američke Federalne rezerve smanjiti kamatne stope u maju ili junu. Ključni FED-ov mjerač inflacije za februar porastao je 2,8 posto na godišnjem nivou, prema podacima objavljenim prošlog petka, što doprinosi očekivanjima da će se Američka centralna banka odlučiti na čekanje prije nego što počne razmatrati smanjenje kamatnih stopa.

Poluge

S obzirom na to da cijene zlata imaju tendenciju da dijele inverzni odnos sa kamatnim stopama, pa imamo situaciju kako kamatne stope padaju, zlato postaje privlačnije u poređenju sa imovinom sa stalnim prihodom kao što su obveznice, što donosi slabije prihode u okruženju niskih kamata.

- Cijene poluga zlata su znatno porasle zbog same potražnje na svjetskom tržištu, kaže Cesar Bryan, portfolio menadžer u kompaniji za upravljanje investicijama Gabelli Funds.

- U Kini su privatni investitori privučeni zlatom jer je sektor nekretnina bio loš, rekao je Bryan, dodajući da je kineska opšta ekonomija ostala slaba, a njeno tržište dionica i valuta nije dobro poslovalo.

Kina je vodeći pokretač potražnje i kupovine zlata prema podacima WGC-a. No, rast cijena zlata zavisi i od toga kako će se kretati inflacija, kada će FED i ECB spustiti kamatne stope, ali i od razvoja događaja na mnogim kriznim tačkama u svijetu.