BiH iznenadila cijelu Evropu u jednom ekonomskom aspektu: Najbrže ruši dug, ali po koju cijenu?
Češki ekonomski magazin e15.cz objavio je članak pod naslovom „Deset evropskih zemalja u kojima dug pada rekordnom brzinom. Pobjednik tabele je neočekivani autsajder“, u kojem je prikazano kako se evropske zemlje nose s rastućim javnim dugom. U tekstu se navodi da, iako većina država i dalje opterećuje svoje javne finansije, postoje i one koje su prema podacima Svjetske banke uspjele značajno smanjiti svoj nacionalni dug.
Na desetom mjestu našla se Danska, jedna od dvije nordijske zemlje koje su smanjile udio duga u BDP-u. Ključ za to bili su odgovorna fiskalna politika na duge staze, stroga kontrola javne potrošnje i snažan ekonomski oporavak nakon pandemije.
Deveta je Srbija, koja je u promatranom periodu smanjila dug za gotovo devet posto, zahvaljujući snažnom rastu ekonomije koji se oslanjao na domaću potražnju i izvoz, kao i reformama javnih finansija. Vlada je pokušala ograničiti budžetske deficite, ali zemlja se i dalje suočava s izazovima poput geopolitičkih napetosti, slabosti tržišta rada i potrebe za većim ulaganjima u infrastrukturu i zaštitu okoliša.
Osma je Nizozemska, gdje pad omjera duga potvrđuje njihovu dugoročnu razboritu fiskalnu politiku. Pad je, kao i kod ostalih, bio omogućen snažnijom ekonomijom nakon pandemije i stabilnim budžetskim deficitima koje su vlade uspjele držati pod kontrolom.
Na sedmom mjestu je Island, koji je uspio zadržati stabilne javne finansije i postepeno smanjivati dug, najviše zahvaljujući dosljednoj fiskalnoj politici i kasnijem ekonomskom oporavku. Bitnu ulogu imalo je i ribarstvo, kao i izvoz aluminija, koji zemlji osiguravaju stabilne prihode od trgovine sa svijetom.
Grčka je na šestom mjestu, iako je još donedavno svojom dužničkom krizom prijetila stabilnosti cijele eurozone. U posmatranom razdoblju uspjela je smanjiti dug za gotovo 17 posto, ali i dalje ima najveći omjer duga i BDP-a u Evropi, koji je prošle godine dosegao 154 posto. Ovaj pad rezultat je programa finansijske pomoći, a Grčka je i nakon njih nastavila s reformama radi jačanja fiskalne discipline.
Peto mjesto zauzima Portugal, koji je svoj omjer duga smanjio za skoro 19 posto, pa mu je ukupni dug prošle godine bio 94,9 posto BDP-a. Ovaj rezultat je nastavak trenda konsolidacije započetog poslije dužničke krize eurozone, a dodatno ga je podstakao rast BDP-a nakon pandemije, oporavak turizma, izvoza i stabilna domaća potražnja.
Na četvrtom mjestu je Albanija, koja je u posljednjih nekoliko godina postala pravi turistički hit. Uz stabilan rast prihoda od turizma, dodatno potaknut poreznim reformama, Albanija je uspjela poboljšati javne finansije.
Turska je treća. Svoj omjer duga smanjila je za više od 23 postotna boda, na 24,7 posto BDP-a. Ipak, za razliku od drugih zemalja, ovaj pad nije rezultat štednje ni budžetskog suficita, nego ekonomskih neravnoteža. Visoka inflacija i slabljenje valute izazvali su nagli rast nominalnog BDP-a. To kratkoročno poboljšava statistiku i može privući neke investitore, ali i dalje postoje problemi poput visokih troškova servisiranja duga zbog visokih kamata, pritiska na devizne rezerve i niskog povjerenja u monetarnu politiku.
Kipar je na drugom mjestu. U posljednjih pet godina smanjio je dug za skoro trećinu, čime je ukupni dug došao na 65 posto BDP-a. Nakon teške finansijske krize, koja je prije više od deset godina pogodila ponajviše bankarski sektor, Kipar je prošao kroz značajnu konsolidaciju. Kao i u drugim državama, oporavak turizma nakon pandemije imao je veliku ulogu.
Na kraju liste, na prvom mjestu, nalazi se Bosna i Hercegovina. Za BiH se navodi da ne samo što ima dugoročno najniži omjer duga i BDP-a u Evropi, nego ga je uspjela najbrže smanjiti u posljednjih pet godina. S trenutnim omjerom od 49 posto zauzima vrh ove liste. Ovaj rezultat je uglavnom posljedica niskog početnog duga, koji je pao na 16,9 posto BDP-a, i stabilnog ekonomskog rasta. Ipak, u tekstu se naglašava da smanjenje duga u BiH treba posmatrati s oprezom jer i dalje postoje problemi s visokom nezaposlenošću, slabom efikasnošću javnog sektora i sporim reformama. Niska razina javnog duga više govori o ograničenim fiskalnim kapacitetima nego o aktivnoj strategiji konsolidacije, navodi e15.cz.
