BiH ima ogroman deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni vode, mesa...

U periodu januar - juni 2025. godine ukupan obim vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine iznosio je 23,6 milijardi KM, što je za 4,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine, rečeno je na konferenciji za novinare na kojoj su predstavljeni trendovi u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH sa svijetom u prvih šest mjeseci 2025. godine.

- Od toga, izvoz Bosne i Hercegovine je bio 8,65 milijardi KM, što je povećanje od gotovo 445 miliona KM ili 5,4 posto u odnosu na isti period prethodne godine, dok je uvoz iznosio 14,95 milijardi KM, uz rast od 644 miliona KM ili 4,5 posto. Deficit u robnoj razmjeni iznosio je 6,3 milijardi KM, kazao je Slaviša Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH.

Dodao je da uprkos ranim znakovima industrijskog oporavka, koji su doprinijeli povećanju izvoza BiH, ekonomska neizvjesnost ostaje izražena, posebno zbog oslabljene potražnje i fragmentacije trgovinskih lanaca.

- S druge strane, uvoz u BiH je takođe porastao, što je u najvećoj mjeri rezultat povećane domaće potrošnje, povećanog uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva, istakao je Ćeranić, direktor Sektora za makroekonomski sistem.

EU ostaje najznačajniji trgovinski partner BiH, s preko 66 posto ukupnog izvoza i gotovo 68 posto ukupnog uvoza.

Prezentacija vanjskotrgovinske razmjene sa svijetom/Senad Gubelić

- U posmatranom periodu, trgovina unutar CEFTA-e bilježi najveći relativni rast, što pokazuje značaj regionalne integracije i komplementarnosti među ekonomijama Zapadnog Balkana usljed jačanja regionalne trgovinske povezanosti i veću konkurentnost bh. robe u CEFTA zemljama. Ukupan izvoz u ove zemlje iznosio je 1,42 milijarde KM i veći je u odnosu na prethodnu godinu za 124,63 miliona KM, dok je uvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio 2,34 milijarde KM i veći je za 230,48 miliona KM, kazao je Ćeranić.

Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima privrede, što je direktno rezultiralo povećanim obimom ukupne razmjene.

- Najveći deficit je ostvaren u agro i prehrambenom sektoru i to u vrijednosti od 2 milijarde KM, što čini 32 posto ukupnog deficita u razmjeni BiH sa svijetom. U ovom deficitu najviše učestvuje razmjena mesa koja ima negativan saldo i to u vrijednosti od 245,3 miliona KM, što pokazuje da je izvoz 12 posto manji od uvoza. Ogroman je deficit i u razmjeni pića i alkohola, istakla je Belma Alihodžić iz Sektora za makroekonomski sistem VTKBiH, postavljajući pitanje zašto uvozimo vodu, mlijeko, pivo....sve ono što bismo mogli sami proizvoditi.

Ona je naglasila kako su negativni trendovi zabilježeni u industriji tekstila, kože i obuće, dok drvna industrija u robnoj razmjeni jedina ostvaruje suficit, koji je za pola godine, zajedno sa madracima, grafičkom industrijom i namještajem, iznosio 590,5 miliona KM.