Može li BiH ublažiti udar američkih sankcija: "Sve opcije su na stolu i ne želimo..."

Globalni ekonomski svijet nije isti od 2. aprila ili, kako ga je predsjednik SAD-a Donald Trump nazvao, dana oslobođenja. Najavljujući recipročne carine za sve zemlje svijeta, Trump je, prema ekonomskim stručnjacima, objavio trgovinski rat cijeloj planeti.

Opcije

Glavni indeksi na svim berzama padaju u minuse, određene države su već objavile uzvratne carine poput Kine, pojedine zemlje traže razgovor sa Trumpom kako bi ih izuzeo od carina, Evropska unija još nije izašla sa konkretnim mjerama, a BiH kao mala zemlja čeka odluku EU, kao svog najznačajnijeg partnera. Još se ništa ne zna, ali zna se da će ukoliko ostanu carine na nivou koji je Trump prvobitno objavio, posljedica biti i za velike i za male.

Ekonomisti su posebno kritični

Trump carinama svijet vraća u 1890.: "Ovo nije politika, ovo je čista glupost"

- Sve opcije su na stolu i ne želimo spekulirati o tome što ćemo napraviti, rekao je novinarima visoki dužnosnik Evropske komisije koji je želio ostati anoniman. Pri tome će se voditi računa da eventualne protumjere budu što bolnije za SAD, a da istodobno donose što manje štete za Evropu, to jest uvest će se carine na američke proizvode za koje postoji alternativa.

Bosna i Hercegovina nije izuzeta iz ove Trumpove odluke, pa će se tako roba iz BiH cariniti po stopi od 35 posto.

- Svaki ekonomski poremećaj, svaka nova carina ili ekonomski zahvat utiče na bilo koju zemlju svijeta, pa tako i na BiH. Bilo koje uvođenje carina, prije svega, usporava neku ekonomiju, a kada su u pitanju sektori koji su prvi na udaru, to su uglavnom građevinski i nekretninski sektor, kazao nam je Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Prema podacima VTKBiH, naša zemlja nema veliki obim razmjene sa SAD-om i ona čini oko 1 posto od ukupne razmjene sa svijetom. Ukupan izvoz u 2024. u SAD-u iznosio je 234,5 miliona KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 190 miliona KM. BiH najveći izvoz prema SAD-u bilježi u oblasti namjenske industrije koja čini više od 60 posto od ukupnog izvoza, odnosno 135 miliona KM. Više od 50 miliona KM su proizvodi metalske i elektroindustrije, oko 15 miliona KM proizvodi hemijske industrije, a manji dio izvoza se odnosi na prehrambenu i drvnu industriju.

- Bosna i Hercegovina neće u velikoj mjeri biti pogođena ovim mjerama direktno, ali najveći teret podnijeće namjenska industrija i izvoz vojne opreme, koja je carinjena po stopi od 12 posto, a od sada će biti opterećena po carinskoj stopi od 35 posto. Očekujemo veći negativan uticaj indirektno, shodno strukturi izvoza. Preduzeća iz BiH najveći dio svojih proizvoda izvoze na tržište Evropske unije i one industrije koje posredno izvoze svoje proizvode u SAD mogu imati probleme. To će, prije svega, zavisiti od odgovora EU kupaca, koji naše proizvode plasiraju direktno ili kroz svoj proizvod izvoze na američko tržište. Ako kupci naših proizvoda iz EU budu primorani povećati cijenu svojih proizvoda zbog nametnutih carina, to može smanjiti njihovu potražnju, a posljedično i tražnju za proizvodima bh. preduzeća. Najveće posljedice će biti za metalsku i autoindustriju BiH, koje značajan broj proizvoda isporučuju dobavljačima iz EU. Kao rezultat imaćemo pritisak na produktivnost, zaposlenost, te povećanje troškova i pokretanje inflacijske spirale. Postoji opravdana zabrinutost za one kompanije koje su do sada poslovale na pragu produktivnosti da će ove mjere ugroziti njihovo poslovanje. U ovim uslovima za očekivati je rast izvoza na alternativna tržišta, tj. na ona tržišta kao krajnje odredište ili ona koja nisu u velikom procentu pogođena carinama i mogu podnijeti teret istih, stav je Vanjskotrgovinske komore.

Zasigurno je da će posljedice osjetiti BiH, a automobilska industrija jedna je od onih koje bi mogle indirektno biti pogođene najavljenim carinama, kazao je za Oslobođenje Armin Hodžić, voditelj Grupacije automobilske industrije BiH.

- Bh. privreda ne bi trebala osjetiti značajnije povećanje carinskih stopa kada je u pitanju direktan izvoz u SAD. Međutim, ono što posebno zabrinjava jeste indirektan izvoz koji bh. kompanije ostvaruju preko posredničkih kompanija iz EU kojima isporučuju određene vrste robe. Posljedice će zavisiti od načina na koji će Evropa odgovoriti na nametnute carinske stope, ali i kako će druga tržišta uspostaviti strategije nadomještanja gubitaka koje će evidentno ostvariti u trgovinskoj razmjeni sa SAD-om, istakao je Hodžić.

Prema njegovim riječima, EU je glavno tržište za bh. automobilsku industriji čiji se proizvodi najviše izvoze u Njemačku, Italiju, Francusku i Španiju.

- Povećanje carine odraziće se prije svega na dobavljače, odnosno na bh. kompanije koje u ovom sektoru već sada rade sa minimalnom maržom i na granici profitabilnosti. Preslagivanje lanca dobavljača, kao i lanca tržišnih isporuka će se evidentno promijeniti i to bi moglo donijeti nove šanse za naše kompanije, ali i potencijalne izazove i rizike. Naime, kompanije će ili morati odustajati od ugovora ili tražiti nova tržišta, istakao je Hodžić.

Dodao je kako je BiH od 2018. godine stalno izložena nekim izazovima.

- Svaki novi izazov izrodi neku novu šansu, ali moramo biti spremniji da reagujemo. Iako je sigurno da će bh. firme sačekati i vidjeti kako će se EU ponašati kada su u pitanju ove carine, ipak postoje mjere koje bi BiH i sama morala poduzeti poput određenih olakšica pri izvozu, smanjenja doprinosa, a sve s ciljem da bude spremna i da na vrijeme pripremi odgovarajuće mjere da ublaži udar, naglasio je Hodžić.

Spojene posude

Željko Šain, ekonomski stručnjak, podsjetio je da sve zavisi od toga kako će Donald Trump dalje voditi ekonomsku politiku SAD-a.

- Zasigurno je da će biti i kratkoročnih i srednjoročnih i dugoročnih posljedica ove Trumpove odluke. Ipak, BiH mora optimistički gledati, bez obzira na sve, na ovu situaciju i možda se sjetiti kineske poslovice “Desila mi se nesreća, kakvu mi je sreću donijela”. Dakle, mi se moramo osloniti na svoje snage. Naime, iako imamo malu vanjskotrgovinsku razmjenu sa SAD-om, u odnosu na druge zemlje, posljedice ćemo osjetiti u onim industrijama koje su izvozile u SAD, prvenstveno u namjenskoj industriji, zatim u metalskoj, u drvnoj..., istakao je Šain.

I on smatra da nas više očekuje indirektan utjecaj zbog carina Evropskoj uniji.

- Pošto će države Evropske unije imati problema sa trgovinom sa SAD-om, onda ćemo i mi imati sa Evropskom unijom, koja je naš glavni vanjskotrgovinski parter. To je sistem spojenih posuda. Ipak, mislim da je krajnje vrijeme da u kreiranju ekonomske politike države, entiteta, kantona i poslovne politike poslovnih subjekata iskoristimo znanje i pamet naših ljudi, odnosno da ne dozvolimo da ljudi koji se u to ne razumiju donose odgovarajuće odluke. Trebalo bi da tijela poput komora sa poslodavcima kreiraju tzv. krizni štab koji će prilagoditi našu ekonomsku politiku trenutnim uslovima, poručio je Šain.

Kada su u pitanju prijedlozi koji su se mogli čuti ovih dana da bi BiH trebala ukinuti carine SAD-u, Šain naglašava kako se o tome može razmišljati, ali da to nema velikog efekta.