Bitke na svjetskim finansijskim tržištima

Da sukobi nepovoljno utiču na vrijednost gotovo svakog oblika imovine, na ovim prostorima nije nepoznanica. Što je sukob veći, to je nepovoljniji uticaj na svjetsku ekonomiju izraženiji. Globalni sukobi bitno smanjuju spoljnotrgovinsku razmjenu i potrošnju, što negativno utiče na dionice, otvoreni sukobi direktno uništavaju imovinu i raseljavaju stanovništvo, što nepovoljno utiče na vrijednost nekretnina, a bankarski sistem može postati nesiguran u takvim vremenima, što držanje novca u banci čini rizičnim.

Nestabilnosti

Zadnjih godina svjedočili smo različitim nestabilnostima. Zato je vrlo važna bitka koja se vodi na finansijskom tržištu, posebno ako imamo na umu da je Drugom svjetskom ratu upravo prethodila bitka na finansijskom tržištu između Njemačke i Francuske, koja se loše završila za Francusku. Stoga je vrlo važno imati devizne rezerve u odgovarajućoj valuti.

Devizne rezerve predstavljaju sredstva u stranoj valuti koja služe centralnoj banci kako bi održavala stabilnost međunarodnih plaćanja i deviznog kursa valute. Oni koji se bave međunarodnim deviznim rezervama uglavnom se bave sa pet glavnih svjetskih valuta: američki dolar, euro, britanska funta, japanski jen te kineski juan.

U zadnjem periodu je uočljivo da je na finansijskom tržištu prisutan proces dedolarizacije, odnosno da je američki dolar sa 71% dijela učešća u međunarodnim rezervama 2001. spao na 59% krajem 2021, odnosno na 58% prošle godine. Šta se zapravo dešava?

Sjetimo se da je zlato u obliku zlatnika i zlatnih poluga nekad služilo kao pokriće monetarnog sistema, odnosno da je na snazi bio tzv. zlatni standard. Dakle, novac je imao pokriće. Nakon Drugog svjetskog rata, američki dolar polako počinje jačati, a nakon 70-ih, kada dolazi do ukidanja zlatnog standarda u svijetu, dolar preuzima više-manje glavnu ulogu i mijenja zlato kao svjetsku rezervnu valutu, izuzev jedan kraći period 80-ih kada je došlo do naftne krize. Ukidanje zlatnog standarda u Americi je došlo u vrijeme predsjednika Richarda Nixona, koji je dekretom ukinuo ovaj standard, da bi 8. juna 1974. Saudijska Arabija potpisala sporazum sa SAD-om i obvezala se da će prodavati svoju naftu u američkim dolarima. Sporazum je potpisan na pedeset godina i on ovih dana ističe. Bez jasne naznake da će se produžiti. Zašto je Nixon suspendovao zlatni standard?

Jedan od glavnih razloga je bio taj što se većina svjetske trgovine naftom odvijala u američkim dolarima. Ukidanjem zlatnog standarda zemlje izvoznice nafte izgubile su mogućnost destabilizacije američke ekonomije zamjenom svojih dolara za zlato. Četiri godine poslije potpisan je spomenuti sporazum i nastala je era tzv. petrodolara, a to je stanje u kojem dolar ima praktično nezamjenjivu ulogu kada je u pitanju globalna trgovina naftom.

S druge strane, znamo da svaki novac koji nema pokriće postaje fiat novac. Ekonomisti su upozoravali da bi to moglo dovesti do nedostatka ograničenja na povećanje ponude novca u opticaju te dugoročne inflacije, što se na kraju pokazalo tačnim. Američki dolar u zadnjih 50 godina izgubio je preko 87% svoje vrijednosti. Ipak, dolar se još smatra glavnom svjetskom rezervnom valutom, ali uloga mu bitno opada.

Dugoročno smanjenje trgovine u dolarima moglo bi uzrokovati pad globalne potražnje za dolarima, pa time i veću inflaciju u SAD-u jer će se sav dolar izvana lagano početi slijevati nazad u američku ekonomiju.

Izazivač

Finansijski eksperti smatraju da bi bilo nerealno očekivati da bi juan mogao dobiti veći značaj u svjetskim finansijama. Razlog je što se najveća i najznačajnija finansijska tržišta nalaze u SAD-u i Evropi, što znači da se na njima prvenstveno i trguje u dolarima i eurima.

Uostalom, i Kina, koja ima najveće devizne rezerve u svijetu, većinu drži u dolarima, pokazuju podaci kineskih vlasti. Juan u ovakvom obliku ne može biti kredibilni izazivač ni za euro ni za dolar. Kineski finansijski sistem je zatvoren, politički autoritaran, a to ne privlači finansije. Treba imati također na umu da iza sankcija Rusiji stoje zemlje koje daju 60% svjetskog BDP-a i koje generiraju oko 70% svjetskih ulaganja. Već i to pokazuje da dominacija dolara neće prestati iako nema sumnje da će neke zemlje pribjeći diverzifikaciji svojih rezervi. Realno ni Evropa ne može parirati SAD-u.

Evropa nema jedinstveno finansijsko tržište pa je time i manje atraktivna od SAD-a iako nema sumnje da spada među vodeća finansijska tržišta u svijetu. Zato je značaj eura u svijetu veliki, ali znatno manji od onog koji uživa dolar. Međutim, euro ima budućnost.