Zakona o zaštiti: Početak kraja nasilja nad ženama

U organizaciji Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini održan je sastanak o ključnim koracima za hitnu provedbu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja nad ženama u Federaciji BiH. Cilj sastanka je dogovoriti konkretne korake za ubrzanje provedbe Zakona, uključujući usvajanje relevantnih podzakonskih akata, izgradnju kapaciteta profesionalaca, koordinaciju glavnih aktera i angažman Parlamenta Federacije BiH u ovoj oblasti.

Dugogodišnje muke

Zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH Thomas Busch u Sarajevu kaže da se slučajevi nasilja u porodici i dalje dešavaju uprkos ostvarenom napretku u usvajanju zakonske regulative, zbog čega je neophodno raditi na punoj implementaciji tih zakona.

- Nažalost, nasilje se nastavlja i to svi znamo uprkos postignutom napretku i postignutim rezultatima. Naravno, puna provedba ovih zakona i ove strategije i dokumenata od ključnog je značaja, rekao je Thomas Busch, zamjenik šefa Misije OSCE-a u BiH.

U Bosni i Hercegovini je tokom posljednjih šest godina ubijeno više od 60 žena, koje su nastradale od ruke trenutnog ili prethodnog partnera.

- Sad smo u prilici da značajne podzakonske akte donesemo brže nego što smo donosili ovaj zakon i taj zakon koji je usvojen će biti samo mrtvo slovo na papiru ako ovaj proces zajedno ne nastavimo. Reći ću još da nismo donijeli izmjene Krivičnog zakona, da su one na sljedećoj sjednici Parlamenta i kada to napravimo, imaćemo po standardima Istanbulske konvencije potpuni pravni okvir zaštite žrtava i oštrijeg kažnjavanja nasilnika, poručila je Alma Kratina, zastupnica DF-a u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

U BiH su žrtve femicida najčešće žene koje su trpjele dugogodišnje porodično ili partnersko nasilje. Ubistvo se, u pravilu, dešava kada se žena suprotstavi nasilniku, kada prijavi nasilje, kada ostavi nasilnika ili najavi da će to učiniti.

- Sve ono što je kroz stravične slučajeve ubistava žena i djece kao najgroznije posljedice rodno zasnovanog nasilja uočeno kao tačka gdje treba reagovati, to je izmijenjeno. Recimo, mogućnost da nasilnik viđa djecu, što je bilo do sada. Vidjeli ste kod ubistva Emire Maslan na vratima porodičnog stana da se popodne bez prisustva službenog lica vrši primopredaja djeteta i nasilnik pod mjerama zaštite može da viđa dijete. To se više neće moći dešavati, to će moći u ograničenim okolnostima, u prisustvu članova Centra za socijalni rad. Tu je i pitanje elektronskog nadzora, nanogica. Podsjetiću na strašni slučaj Alme Kadić, gdje je 150 puta prijavljeno porodično nasilje, da smo imali situacija da su žrtva i policija alarmirani na pravi način, ubistvo se ne bi desilo, smatra Kratina.

Patnja u tišini

Predsjedavajući Predstavničkog doma PFBiH Dragan Mioković kaže kako će trebati vremena da nasilje nad ženama postane prošlost. Zakoni su tu, ali posao tek predstoji.

- Sad smo ga usvojili i sad ga treba primijeniti. Ista stvar će biti sa Krivičnim zakonom. Potpuno dijelim stav da nijedan, pa i ova dva zakona, ne vrijede ništa ukoliko ih ne prate podzakonski akti koji regulišu provedbu tih zakona, ističe Mioković.

Dugotrajno zlostavljanje često prethodi tragičnim ishodima, pri čemu žrtve nerijetko pate u tišini zbog neadekvatne institucionalne reakcije.