Vodič kroz meteoalarme u BiH: Žuti upozorava, crveni spašava život
Ljeta nam iz godine u godinu donose ekstremne vremenske uslove.
Na žuti meteoalarm smo nekako navikli, narandžasti izaziva brigu i oprez, a crveni meteoalarm označava najveću opasnost.
U slučaju da niste znali kakve vremenske uslove označava koji meteoalarm i šta je potrebno raditi kada je na snazi određeni meteoalarm, u nastavku vam donosimo objašnjenje. Može vam biti od velike koristi kada je riječ o zaštiti, boravku na otvorenom i generalnoj brizi za zdravlje, ali i imovinu.
Žuti meteoalarm znači potencijalno opasno vrijeme - u slučaju vrućina to znači da temperature mogu biti neuobičajeno visoke za to područje, ali nisu iznad pragova koji bi mogli izazvati široko rasprostranjene zdravstvene probleme. Naprimjer, može značiti da su ugrožene osjetljive grupe (stariji, bolesni, djeca), ali za opću populaciju nema značajnog rizika ako se poštuju osnovne mjere zaštite (hlad, voda, izbjegavanje napora).
Narandžasti meteoalarm označava opasno vrijeme - temperature su visoke i mogu ozbiljno uticati na zdravlje većeg dijela populacije, ne samo osjetljivih grupa. To je obično višednevni toplotni val s vrlo visokim temperaturama koje ne padaju dovoljno ni tokom noći, pa se tijelo ne može oporaviti. Rizik od dehidracije, sunčanice i toplotnog udara je znatno veći.
Crveni meteoalarm je vrlo opasno vrijeme - ekstremno visoke temperature koje predstavljaju veliku prijetnju po život i zdravlje, čak i za zdrave osobe. Uslovi su takvi da može doći do kolapsa zdravstvenog sistema (npr. nagli porast poziva hitnoj pomoći), a posebno su ugroženi stariji, djeca i hronični bolesnici. Također postoji rizik od požara, poremećaja u elektrodistribuciji i drugih posljedica.
Ukratko, žuti je upozorenje - oprez, narandžasti znači - budite spremni na opasne uslove, a crveni traži maksimalnu spremnost i mjere zaštite jer postoji velika vjerovatnoća ozbiljnih posljedica.
Kada koji meteoalarm stupa na snagu u dijelovima BiH?
Na jugu zemlje, odnosno u Hercegovini, prag za žuti meteoalarm uvjetovan je temperaturama - dnevno od 35-37 stepeni Celzijusa, noću preko 20-22 stepena.
Na sjeveru zemlje, odnosno području oko Banje Luke, Doboja ili Tuzle, žuti meteoalarm je uvjetovan dnevnim temperaturama od 33-35 stepena, a noću oko 20 stepeni Celzijusa.
Narandžasti meteoalarm stupa na snagu na jugu zemlje kada dnevna temperatura varira od 38-40 stepeni, a noću od 24-25 stepeni Celzijusa.
Na sjeveru zemlje, narandžasti meteoalarm uvjetovan je temperaturama od 36-38 stepeni Celzijusa, a noću od 22-24.
Najalarmantniji, crveni meteoalarm, podrazumijeva temperature na jugu zemlje preko 40 stepeni Celzijusa, a noću preko 25.
Na sjeveru zemlje, crveni meteoalarm podrazumijeva dnevne temperature preko 39-40 stepeni, a noću 24-25 stepeni Celzijusa.
Zašto ovi pragovi variraju? Hercegovina je prirodno toplija. Mostar često ide preko 40 stepeni Celziujsa, pa su pragovi viši nego za sjever. Sjever BiH ima umjereniju klimu, pa je prag niži jer su stanovnici manje prilagođeni tolikim vrućinama.
Noćne temperature su ključne: ako se ne spuste ispod 20–22 °C, tijelo se ne može oporaviti, što pravi razliku između žutog i narandžastog alarma.
Ovi podaci zasnovani su na okvrima vrijednosti koje se koriste u praksi po standardima Meteoalarm sistema, odnosno European Weather Alert System i smjernicama koje koriste naše meteorološke službe, kao što su Federalni hidrometeorološki zavod i Republički hidrometeorološki zakon.
Pragovi za žuti, narandžasti i crveni meteoalarm se ne pišu zakonski u fiksnim brojevima, već ih meteorolozi prilagođavaju za svaku regiju na osnovu:
- dugogodišnjeg klimatskog prosjeka za to područje,
- ekstremnih vrijednosti koje mogu izazvati zdravstvene i infrastrukturne probleme,
- faktora poput noćnih temperatura (jer tijelo mora da se oporavi).
