Važan pronalazak: Otkriven zaboravljeni srednjovjekovni Barakov grad
Ekipa Fondacije “Čuvari baštine – Bassania” tokom terenskog obilaska došla je do do sada zaboravljenog i neevidentiranog srednjovjekovnog utvrđenja, poznatog kao Barakov grad, na području općine Višegrad.
Radi se o lokaciji smještenoj visoko iznad rijeke Drine, duboko u šumskom području koje je do sada ostajalo gotovo potpuno neistraženo. Sa ovog platoa otvara se pogled na okolna brda i doline. Kako navode iz Fondacije, do ovog mjesta ranije gotovo niko od stručnjaka nije dolazio, a grad se ne spominje u ključnim stručnim djelima: nema ga ni kod Mulabegovića, ni kod Redžića, niti je uvršten u Arheološki leksikon BiH ili savremene publikacije.
Jedini trag postoji u zapisu Đoke Mazalića, koji ga je pomenuo kao Rakov grad, ali prema navodima, nikada nije bio na samoj lokaciji.
Utvrđenje dobro očuvano: zidovi do šest metara visine
Prema zapažanjima istraživača, ostaci grada su iznenađujuće dobro sačuvani. Utvrđenje je opasano zidovima od kamena, visine do šest metara i debljine oko jednog metra. Struktura grada prostire se u dužini od približno 250 metara i širini oko 50 metara. Uočene su dvije kule postavljene dijagonalno jedna naspram druge, kao i širok iskopani kanal koji odvaja vanjske bedeme od unutrašnjeg platoa, gdje su se nekada nalazili drveni objekti.
Grad se nalazi na nadmorskoj visini od 940 metara i orijentisan je u pravcu sjeverozapad – jugoistok. Također, postoji pretpostavka da je na ovom mjestu ranije postojala ilirska gradina.
Područje povezano s lovištem i historijskim ličnostima
Prema saznanjima Fondacije, područje Barakovca nekada je bilo poznato kao lovište, gdje je boravio i lovio Džemal Bijedić. Danas ovo područje nastanjuju medvjedi, vukovi, divlje svinje i čagljevi, zbog čega se pretpostavlja da je dio razloga zašto mnogi ranije nisu pristupali ovom lokalitetu.
Iz Fondacije podsjećaju i na historijske zapise o Baraku Isakoviću, starijem bratu Isa-bega Isakovića i sinu Ishak-bega Hranića Kosače. Spominje se 1428. godine kada je povratio grad Hodidjed kod Sarajeva, te 1436. godine u dubrovačkoj povelji kao “Vojvoda Barack”, u kontekstu ratovanja na poziv Hranića Kosača protiv Pavlovića i Kotromanića.
