U Sarajevu porast slučajeva HIV-a za 50 posto: Stručnjaci upozoravaju na alarmantno stanje
Ilustracija/ Pexels
Bosna i Hercegovina bilježi zabrinjavajući porast broja osoba oboljelih od HIV-a, a naročito alarmantna situacija zabilježena je u Sarajevu, gdje je u prva tri mjeseca 2025. godine broj novooboljelih porastao za čak 50 posto u odnosu na cijelu prethodnu godinu.
Prema najnovijim podacima, u BiH trenutno živi više od 490 osoba s HIV-om, ali stručnjaci procjenjuju da je stvarni broj zaraženih najmanje tri puta veći, jer se mnogi nisu testirali. Poseban izazov predstavlja činjenica da se dijagnoza često postavlja tek u kasnoj fazi bolesti – AIDS-u, kada su posljedice po zdravlje ozbiljne, a liječenje složenije i skuplje.
"Tokom pandemije covid-19 virusa, imali smo veoma nisku stopu testiranja na HIV. Međutim, poslije covida detektuju se HIV pacijenti, većinom u svojoj terminalnoj fazi bolesti, odnosno u fazi AIDS-a kada su već manifestni simptomi bolesti", rekla je prim. dr. Vesna Hadžiosmanović, infektologinja i predsjednica Udruženja "HOPE" za Klix.ba.
Dodala je da je danas značajno povećana stopa kasnih prezentera HIV-a, što predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem. Samo u prva tri mjeseca 2025. godine zabilježeno je 13 novih slučajeva u FBiH, dok ih je tokom cijele 2024. bilo 26.
Slično upozorenje dolazi i od dr. Rozalije Nedić iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH: "HIV se može prenijeti razmjenom tjelesnih tekućina... Osobe koje žive s HIV-om, a koje uzimaju terapiju i imaju nedetektabilno virusno opterećenje, neće prenijeti HIV svojim seksualnim partnerima."
Iako se testiranje smatra ključnim alatom u ranom otkrivanju i sprječavanju širenja infekcije, broj dostupnih testnih centara u BiH drastično je smanjen. Hadžiosmanović ističe da je s nekadašnjih 24 VCT centra ostalo svega tri – u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci.
Pored problema kasnog otkrivanja bolesti, veliki izazov predstavljaju i nedostupni lijekovi za prevenciju, poput PrEP-a i PEP-a. "Od 2021. godine donese se pogrešna odluka, gdje se našim klijentima ukida korištenje PrEP-a kao i PEP-a... Čak i taj profesionalni PEP, nažalost nije dostupan", upozorava Hadžiosmanović.
Iako je WHO već ranije ukazivao na slabosti odgovora BiH na HIV epidemiju, pomaci su spori. Lijekovi koji bi unaprijedili zdravstvenu zaštitu još nisu na listi Fonda solidarnosti FBiH, jer bi njihovo uvrštavanje zahtijevalo dodatna sredstva.
Upozorenja stručnjaka su jasna – bez dostupnog testiranja, prevencije i destigmatizacije, BiH se suočava s tiho rastućom epidemijom HIV-a.
