Preminuo jedan od najuglednijih bosanskih teologa hafiz Halil ef. Mehtić
Hafiz Halil ef. Mehtić/Bosna.hr
U noći s ponedjeljka na utorak preminuo je hafiz Halil ef. Mehtić, univerzitetski profesor i jedan od najuglednijih bosanskih teologa.
Vijest o njegovoj smrti odjeknula je širom Bosne i Hercegovine, probudivši sjećanja na život ispunjen vjerom, učenjem i predanošću islamu.
Halil Mehtić rođen je 1953. godine u Donjem Vakufu, u porodici čija je svakodnevnica bila prožeta vjerom i radom.
Po završetku osnovne škole upisao je Gazi Husrev-begovu medresu, koju je završio 1975. godine, a potom i Islamski teološki fakultet u Sarajevu, gdje je diplomirao 1981. godine.
Njegova posvećenost islamskim naukama vodila ga je dalje, do Karačija, gdje je 1999. magistrirao tefsir i kur’anske znanosti, a zatim i do Tunisa, gdje je 2007. doktorirao na poznatom univerzitetu Zejtuna.
Od najranijih dana, Mehtićev rad bio je obilježen disciplinom i težnjom da islamsko znanje prenese u savremeni kontekst. Bio je jedan od onih profesora čije su lekcije spajale nauku i život, tekst i iskustvo.
Kroz predavanja i javna obraćanja nastojao je utemeljiti islamsko mišljenje u realnostima modernog bosanskog društva, uvijek naglašavajući da vjera mora biti izvor moralne snage, ali i društvene odgovornosti.
Kao profesor i dekan, hafiz Mehtić ostavio je dubok trag u akademskoj sferi. Bio je jedan od osnivača Islamske pedagoške akademije u Zenici (danas Islamski pedagoški fakultet), gdje je godinama predavao, vodio nastavu i učestvovao u formiranju nastavnih planova.
Kao muftija zenički, predsjednik Udruženja Ilmijje Bosne i Hercegovine, prodekan i predsjednik udruženja "Selam" Zenica, kao i glavni urednik časopisa Novi horizonti, hafiz Mehtić se isticao kao most između tradicionalne uleme i savremenog intelektualnog kruga. Bio je i kandidat za reis-ul-ulemu 2012. godine, što svjedoči o poštovanju koje je uživao među kolegama i u široj islamskoj zajednici, piše Bosna.hr.
Njegovo djelovanje u dijaspori bilo je jednako značajno. Još 1979. godine u Frankfurtu je osnovao Islamski kulturni centar "Frankfurt na Majni", čime je započet sistematski rad na okupljanju bošnjačke dijaspore u Njemačkoj.
Smatrao je da su vjerski centri u iseljeništvu temelj očuvanja identiteta, a ujedno i način da Bošnjaci doprinesu evropskim društvima bez odricanja od vlastite tradicije.
