Pratnja pri porodu dozvoljena, ali pod nadzorom: Žene traže pravu podršku, ne posmatrače

Porodilište Bihać: Osoblje zadržava pravo izbaciti pratnju kad poželi
Direktor Kantonalne bolnice dr. Hajrudin Havić odobrio je Pravilnik za proceduru kod prisustva pratnje pri porodima u suglasnosti sa prim. dr. Osmanom Blaževićem, načelnikom ginekologije i porodilišta u Bihaću.
Procjena babice
Udruženje Glas Žene, koje je inicijator izmjene ovakve uredbe na nivou Federacije, ocjenjuje pozitivnim potez u Kantonalnoj bolnici, ali se nikako ne slaže sa nekim odredbama zbog kojih i postoji potreba da se propisi usaglase na nivou Federacije.
- Porodilja i pratnja podnose zahtjev najkasnije u 36. sedmici trudnoće, navodi se u Pravilniku Kantonalne bolnice uz spisak uslova, od edukacije, preko pisane izjava, zahtjeva i sanitarne knjižice.
Ljekarski pregled za pratnje, smatraju u organizaciji Glas žene, treba da se obavi u ustanovi i na njen trošak.
Zatim Pravilnik predviđa da dežurni ljekar i babica vrše finalnu procjenu mogućnosti prisustva pratnje pri samom dolasku porodilje. Ženama ovo ne odgovara jer se moć konačne odluke opet daje u ruke osoblja kojima se može ne sviđati da porodilja ima pratnju, te će to olako odbijati.
Ali za njih je najneprihvatljivije pravilo da pratilja sjedi u predviđenom prostoru i ne ometa osoblje. Cijeli smisao i jeste da odabrana pratnja učestvuje pri porodu pomažući aktivno porodilji kao, naprimjer, držeći je za ruku ili brišući joj znoj sa čela.
- Ovaj uslov potpuno obesmišljava svrhu pratnje, vi u tom trenutku niste nikakva podrška ukoliko se nalazite u određenom dijelu prostorije i samo ste posmatrač, kazala je Nejra Raković iz organizacije Glas Žene.
Loši primjeri
Tu su i druge prepreke, ukoliko je u pitanju carski rez ili dođe do drugih oblika komplikacija, pratnja se udaljuje. Ljekari Kantonalne bolnice ovaj pravilnik opravdavaju potrebom da zaštite i pacijente i profesiju.
Međutim, žene upozoravaju da im je pratnja potrebna upravo zbog loših primjera nastalih uslijed ili nakon pojave komplikacija i niza drugih želja koje porodilje imaju. Jedna od njih je i direktan kontakt sa bebom koža na kožu neposredno poslije poroda.
Pravilnik Kntonalne bolnice u Bihaću možda nije idealan, ali je prvi korak ka stvaranju dvosmjerne komunikacije porodilja i ljekarskog osoblja u prilog potrebe da se stvori jedinstvena odredba kao Zakona o pravima pacijenata kojeg bi se podjednako pridržavali svi u Federaciji.