Odgovarala je na pitanja najumnijih glava Evrope - i uspjela: Ida Fazlić "pokorila" Amsterdam

Brčanka Ida Fazlić, o čijim istraživanjima i postignućima je Oslobođenje već pisalo, ostvarila je još jedan san. Ova mlada naučnica odbranila je doktorat na Univerzitetu u Amsterdamu (UvA). Fazlić je istraživala hemijske i fizičke procese koji uzrokuju degradaciju najpoznatijih svjetskih slikarskih djela, uključujući i Rembrandtovu “Noćnu stražu”, jedno od najpoznatijih remek-djela u historiji umjetnosti. Njena priča nije samo priča o ličnom uspjehu već i inspiracija mladima koji sanjaju o karijeri u nauci.

Naučni žurnali

- Doktorat je trajao četiri godine i format ovog doktorata je zanimljiv i drugačiji od standardnog koji se praktikuje, recimo u Francuskoj i u Holandiji. U Francuskoj obično doktorati traju tri godine i sastoje se od toga da vi radite istraživački rad, onda napišete tu tezu i odbranite doktorat. U Holandiji to traje četiri godine i sastoji se od više publikacija, dakle, objava u naučnim žurnalima. Moj doktorat je bio nešto između to dvoje. Tri godine sam provela u Francuskoj, a četvrta godina je bila u Holandiji. Tri godine sam radila u istraživačkom centru Evropski sinhrotron u Grenobleu u Francuskoj, a onda sam na četvrtoj godini došla u Holandiju i počela raditi u Rijks muzeju i sarađivati sa Univerzitetom u Amsterdamu. U toku tog projekta od četiri godine sa kolegama sam napisala nekoliko radova. Jedan, ujedno i prvi, autorski je rad koji je skoro objavljen. U principu, kada skupite ta četiri rada, vi možete da odbranite tezu. Moram reći da sam se sa uživanjem pripremala i malo mi je žao što se to završilo, priča Fazlić za Oslobođenje.

Kaže da izuzetno voli svoj posao i istraživački rad, dodajući da je odbrana doktorata bila prilično zanimljiva.

- U Holandiji je taj doktorat ceremonijalan i održava se u staroj crkvi u centru Amsterdama, koja je pretvorena u prostorije za akademske manifestacije. Komisija je sastavljena od stručnjaka koji su dolazili ne samo iz Holandije već iz cijele Evrope i koji su specijalizirani za temu koju sam obrađivala. Sve je trajalo sat vremena - deset minuta mog govora, a 45 minuta je bilo rezervisano za pitanja koja su bila bazirana na hemijskim reakcijama koje sam istraživala, fizici i generalno slikarstvu, te stanju slika koje smo istraživali, pojašnjava Fazlić, koja je tokom odbrane doktorata nosila tradicionalni bosanski vez, dok su korice njenog rada oslikane motivima inspirisanim hemijskim strukturama iz njenog istraživanja.

Kroz razgovor nam je otkrila i neke želje u budućnosti.

- Voljela bih da istražujem i da doprinesem očuvanju bh. naslijeđa sa svim mojim znanjima i vještinama koje sam prikupila i da sarađujem sa kolegama na Univerzitetu u Sarajevu. Dakle, da radim istraživanje stećaka koji su veoma zanimljivi, jer se nalaze u vanjskom prostoru i često su izloženi klimatskim promjenama i uslovima. To je nešto što bi mi bilo zanimljivo za istraživati u budućnosti, ističe naša sagovornica.

Ida Fazlić sa najbližima

Prof. dr. Katrien Keune, koja je jedna od vodećih svjetskih stručnjakinja u oblasti naučne analize i konzervacije umjetničkih djela, tokom odbrane doktorata istakla je da je Ida pokazala izuzetnu stručnost, timski duh i rijedak talent za komunikaciju nauke.

Na društvenim mrežama oglasila se i Đenita Kuštrić, profesorica na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, koja je emotivnom objavom čestitala Idi.

Vrijednosni sistem

- Čast mi je podijeliti novost da je naša bivša studentica interdisciplinarnog studija Konzervacija i restauracija, moja bivša studentica Ida Fazlić, doktorirala na Univerzitetu u Amsterdamu. Ida je bistra, ljupka, pametna i ozbiljna osoba kojoj želim puno novih spoznaja i otkrića prema višim nivoima svijesti. Ovom prilikom ukazujem na neodgodivu potrebu našeg društva za poboljšanjem ulaganja u univerzitetski kadar. Koliko je lijepo vidjeti da naši ljudi uspijevaju i vani i potvrđuju naše vrijednosne sisteme, toliko je tužno i budi bijes što nemamo adekvatan državni sistem razvoja u BiH. Bila bih sretnija da naši studenti imaju priliku da doktoriraju na konzervaciji i restauraciji umjetnina Romana Petrovića, Alije Kučukalića, Nedeljka Gvozdenovića, Mice Todorović, Behaudina Selmanovića..., napisala je Kuštrić.

Komisija je bila oduševljena Idinim izlaganjem