(VIDEO) Nekada se zimnica pravila po kućama, a danas... - Kad ajvar postane luksuz

Ne tako davno, takmičili smo se čiji je ajvar bolji. Tegle kompota, džemova, spremanje paprika i turšije bili su redovni jesenji zadaci, a za one koji im nisu bili vični ili nisu imali vremena, gazdinstva iz cijele Bosne i Hercegovine spremala su poslastice za dugu i hranom obilnu zimu. Suša je, kažu poljoprivrednici, uništila ovogodišnje berbe, pa je zimnica postala luksuz i za domaćice i za male domaće prerađivače.

Druga polovina septembra uvijek je bila rezervisana za kupovinu voća i povrća za pripremu zimnice. Domaćice obilaze pijace, kupuju paprike, paradajz, patlidžan, kupus... Ipak, ove godine mnogo manje. Cijene su previsoke.

Hrana

Građani u dilemi, praviti zimnicu ili ju kupiti?

Cijene i suša

Nezadovoljni poljoprivredni proizvođači, nezadovoljni kupci, ali prerađivači i trgovinski lanci trljaju ruke. Za voće i povrće građani plaćaju kao za egzotične proizvode. Krompir i domaće povrće po cijenama su gotovo izjednačeni. Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja Sela Semberije i Majevice i sam proizvođač, kaže nam da će se ove godine svi hvatati za glavu. Cijene i suša uništile su poljoprivrednu proizvodnju.

- Što se tiče proizvodnje, plasteničke, ali i na otvorenom, ove godine smo imali veliki problem sa povrćem i uslijediće niz poskupljenja ne samo povrća i voća nego i u svim ostalim granama jer cijena poizvodnje je bila previsoka. Zašto? Morali su ljudi da uključe sisteme za navodnjavanje i da pokriju folijom da ne bi sunce pržilo na suši od 50 stepeni i svoju papriku i lubenicu i sve ostalo, rekao nam je Bakajlić.

A što je manje poljoprivrednih proizvoda, cijene su veće. Tako da bi npr. za 20 tegli domaćeg ajvara domaćice trebale potrošiti 200 maraka samo na povrće. Paradajz jabučar je četiri, volovsko srce pet maraka, paprika od tri i po do četiri. Patlidžan i tikvice su po tri marke. I opet zavisi na kojoj pijaci kupuješ.

- Više novca treba za proizvodnju, poskupjela je i radna snaga, tako da su ovo, barem za nas prodavače, realne cijene, rekla nam je prodavačica na Markalama.

- Što ću praviti, ne isplati se, kazala nam je jedna penzionerka.

Zaista. Računica je jasna. Za 5 kg domaćeg ajvara treba 25 kg paprika, za što je potrebno izdvojiti od 97 do 112 maraka. Potom od 2 do 3 kg plavog patlidžana, što košta od 2,50 do 5,80 maraka. Zatim 2 litre ulja - od 6 do 7,50 maraka, te ostali začini. Dakle, troškovi za sastojke iznose od 110 do 130 maraka. A tu su i i troškovi struje, plina ili drva, ovisno na kakvom štednjaku se zimnica sprema. Tu je još i cijeli dan rada. Sada se kupuje samo kada baš poželiš, npr. jednu teglu ajvara, a ne dvadeset. Tako i ostalo.

Ekonomisti pojašnjavaju, problem je inflacija, slobodna trgovina, nezaštićena domaća proizvodnja. Ove godine dodatni problem je i suša.

Salate, džemovi i kompoti

- Voće i povrće su preskupi, ali ne zato što naši proizvođači traže puno novca, nego što je i klimatska situacija u ljeto i proljeće bila takva da je urod propao. Zbog toga su domaća paprika i paradajz preskupi za naše domaćice da bi mogle da prave zimnicu, rekao nam je ekonomista Zoran Pavlović.

Proizvođači objašnjavaju da sa sredstvima koja izdvaja naša država nismo konkurentni ni blizu zemljama iz okruženja, a pogotovo razvijenim evropskim. Puno više sredstava se tamo izdvaja, pa imaju i puno jeftiniju proizvodnju. Zato nam dolazi roba ovdje.

Čiji je ajvar?

- Ljudi će se mnogo jednostavnije i skromnije okrenuti prema kupovini nekog ajvara što je došao iz Makedonije iako nije ni nalik domaćem, ali znate - u teška vremena kada nema previše novca, zadovoljiće se lošijim kvalitetom i nižom cijenom proizvoda koji bi, da su ih sami pravili, koštali više, pojašnjava Pavlović.

Od proizvođača do trpeze hrana poskupi nekoliko puta. U tom lancu najviše zarade trgovci, a najmanje proizvođači. Najgore prođu - potrošači.

- Proizvođači su u teškoj poziciji. Najveći problem su prerađivači. Povećanjem cijene rada, odnosno najniže plate, oni su u suštini podigli svoje cijene na maksimum, a najmanje profitira proizvođač. Na kraju će ceh platiti građani, rekao nam je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Sela Semberije i Majevice.

Cijeli Dnevnik O kanala pogledajte u videu.