Muzej NOB u RS-u "isjekao" četničkog vojvodu iz slike sa Nijemcima i domobranima

Memorijalni muzej na Mrakovici, posvećen Bitki na Kozari, našao se u žiži javnosti nakon što je na društvenim mrežama objavljena fotografija iz stalne postavke na kojoj je, prema ocjenama brojnih korisnika, izvršena svjesna manipulacija istorijskim sadržajem.

Na spornoj fotografiji prikazan je njemački general Fridrih Štal, komandant borbene grupe "Zapadna Bosna", u društvu oficira domobranske vojske. Međutim, iz muzejske verzije fotografije izostavljen je treći čovjek s originalne slike – četnički vojvoda Rade Radić, poznat po saradnji s okupatorima i osuđen za ratne zločine.

Originalna fotografija više puta je objavljivana u jugoslovenskoj historiografiji i jasno prikazuje Štala između domobranskog oficira i Radića, tadašnjeg komandanta četničkih jedinica koje su učestvovale u ofanzivi na Kozaru 1942. godine, rame uz rame s njemačkom i domobranskom vojskom.

Muzej na Mrakovici ne navodi ništa o Radiću – ni u opisu fotografije ni u izložbenoj postavci – što je izazvalo ogorčenje dijela javnosti. Mnogi ovo vide kao pokušaj „brisanja“ nepodobnih dijelova historije i reviziju u korist aktuelnih narativa.

Rade Radić je rat započeo kao ustanički komandant, da bi se 1942. preorijentisao na četnički pokret, izvodeći puč u partizanskim redovima. Ubrzo se povezuje s njemačkim okupatorima i NDH, a njegove jedinice bile su uključene u ofanzivu na Kozaru i eksploataciju šuma u korist nacista. Osuđen je na smrt 1946. zbog saradnje s okupatorom i saučesništva u ubistvu partizanskog heroja doktora Mladena Stojanovića.

Ironično, danas Radićevo ime nose ulice u Banjaluci i Surčinu, a spomenik mu je podignut 2002. godine u Skatavici kod Čelinca – primjeri koji dodatno potpiruju zabrinutost zbog sistematske revizije istorije.

U cijelom slučaju dodatnu sumnju izaziva i činjenica da je među zaposlenima u muzeju historičar Boris Radaković, koji je već poznat javnosti po negiranju obilježavanja bijelih traka u Prijedoru, izrečenom u emisiji na RTRS-u. Ako su historiografski revizionisti i javni negatori dio kadrovske strukture institucije koja bi trebala njegovati sjećanje na antifašističku borbu, onda ne iznenađuje ni manipulacija fotografijama i pokušaji reinterpretacije uloge četničkog pokreta.

Ovakvi potezi ukazuju na ozbiljan problem selektivnog pamćenja i opasnost od stvaranja istorije po mjeri današnjih političkih potreba, umjesto na temelju činjenica i dokumentovanih izvora.