"Lakše je zabraniti TikTok i Instagram, nego priznati da smo zakazali u vaspitanju"
Francuzi su zabrinuti zbog online nasilja i mentalnog zdravlja mladih/Anadolija
Jedan klik, pa još jedan. Prođe sat, pa i dva. Telefon u ruci, roditelji u panici, stručnjaci u raspravi. Kažu: previše je, štetno je - zabranimo. Zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina zvuči jednostavno. Možda i spasonosno. Da li je?!
Mladi ne znaju za život bez društvenih mreža. Bez telefona u džepu, bez brzog i svugdje dostupnog interneta. Offline život zvuči kao eksperiment ili kazna. Mnogi će ga, ipak, uskoro upoznati.
Slobodni umovi
Francuska će zabraniti društvene mreže mlađima od 15 godina. Australija je to već uradila, dok Evropa pomno prati i razmišlja da li da povuče isti potez? Francuzi su zabrinuti zbog online nasilja i mentalnog zdravlja mladih. Zabrinuti su i zbog toga što djeca sve manje čitaju, sve manje spavaju, a sve više se uspoređuju jedni s drugima. Kažu, društvene mreže nisu bezopasne, a zabrana je dio bitke za slobodne umove.
Provjeravanje statusa, stalno gledanje storija, lajkanje, ostavljanje komentara, sve je to mladima postalo gotovo isto što i disanje. Sve teže podnose i kratke offline periode. Nezadovoljstvo, anksioznost i depresija vrebaju iza broja pratilaca koji se smanjuje, nesavršene fotografije ili komentara koji bode.
Zašto djeca traže potvrdu i smisao u digitalnom svijetu? Sigurno je da zabava ne dolazi iz samog scrollanja, nego iz osjećaja da prijatelji gledaju isto. Ako bi društvene mreže bile zabranjene, bi li mladi pronašli neki drugi, zdraviji oblik zajedničke zabave i povezivanja?
- Veliki utjecaj na njihovu sliku o sebi, sliku života koji žive, imaju društvene mreže. Ukinula bih korištenje zbog opasnosti koja je itekako prisutna. Najviše zbog mentalnog zdravlja. Nijedna represija nije dobra, ali ovdje gledamo dobrobit djece. Roditelji moraju što duže čuvati dijete od ekrana, od malih nogu, od onog trenutka kada dijete neće da jede, pa mu se da crtani. Iskustvo je pokazalo da se to onda debelo plati u budućnosti, u njihovoj adolescenciji. Zabrana je dobra metoda, kaže psihologinja Nermina Vehabović Rudež za naš list, naglašavajući da je to veliki zalogaj za odrasle.
- Jer moraju omogućiti sadržajniji život mladim ljudima, pomoći im da se uključe u različite aktivnosti... U svijetu već ima to zajedničko čitanje knjiga. Djeca sad ne vole da čitaju, zato što je to gubljenje vremena u odnosu na sadržaj koji ide preko društvenih mreža. Dakle, na odraslima je da smisle sadržaj koji će pomoći mladim ljudima da razvijaju kreativnost, motoričke vještine, jačaju svoju ličnost, samopouzdanje i samopoštovanje, govori Vehabović Rudež.
Vehabović-Rudež: Mladima bih zabranila korištenje društvenih mreža
Jesu li društvene mreže uzrok vršnjačkog nasilja ili samo čine vidljivijim ono što oni već jesu?!
- Društvene mreže su model, nešto što više puta vide postaje normalno, a mladi vide da se nasilje toleriše, slušaju psovke, pa im one postaju normalne. Djeca često ne razmišljaju kritički, ne pitaju se šta valja, a šta ne valja. Uzroka za nasilje može biti mnogo, ali jedan od njih je to modeliranje. Mladi na društvenim mrežama gledaju ljude koji su izašli iz zatvora, koji pokažu nasilje, mladi gledaju ljude koji ne uvažavaju nikakav autoritet, koji kažu da se sve postiže silom... Mladi misle da je to dobar način, jer vide da se takvo nešto ne kažnjava. Nasilje potiče iz različitih vrsta nezadovoljstava, ali ga društvene mreže produbljuju, pojašnjava psihologinja.
O mogućoj zabrani društvenih mreža govorilo se i u BiH. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik poručio je kako bi bh. entitet RS trebao razmotriti uvođenje ograničenja korištenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, kao i zabranu upotrebe mobilnih telefona u školama. “Rezolucija o zaštiti djece u digitalnom okruženju i odgovornom korištenju društvenih mreža” naziv je dokumenta koji je krajem decembra Draško Stanivuković, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska, predao Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS), a u kojoj se predlaže zabrana korištenja mreža mlađima od 15 godina.
Sociologinja Mirjana Čeko u uvođenju zabrana po uzoru na Francusku ili Australiju u BiH vidi obični populizam.
- Mi ovdje ne govorimo o zaštiti djece, već o pokušaju države da simulira red tamo gdje je odavno izgubila autoritet. Mi smo društvo koje nije u stanju provesti ni osnovne zakone o saobraćaju, a kamoli kontrolisati digitalni prostor koji ne poznaje granice. Time ne rješavamo problem, već samo produbljujemo jaz povjerenja i tjeramo mlade u mračnije ćoškove interneta, gdje nema čak ni ono malo društvene kontrole koja sada postoji, kaže Čeko za Oslobođenje, ističući da nisu društvene mreže stvorile nasilje.
Nasilje uz reflektore
- One su mu dale arenu i reflektore. Djeca na mreže dolaze sa već naučenim obrascima iz našeg stvarnog svijeta koji je odavno postao toksičan. Kriviti tehnologiju je bježanje od odgovornosti, jer lakše je zabraniti aplikaciju, nego priznati da smo kao društvo zakazali u vaspitanju. Iluzorno je vjerovati da će se mladi, ako im oduzmete TikTok i Instagram, odjednom vratiti prirodi i čitanju klasika. Mi smo im uništili javne prostore, parkove pretvorili u parkinge, a kulturne centre u kladionice. Zabava na mrežama je zamjena za zajednicu koju smo mi, odrasli, razbili. Ako im ukinete digitalnu platformu za povezivanje, a ne ponudite im ništa osim porušenih vrijednosti i sistema u kojem je komunikacija zabranjena, nećete dobiti zdraviju mladost, već generaciju koja je još izolovanija, ogorčenija i socijalno hendikepiranija, upozorava Čeko.
Groznica se, kaže, ne liječi tako što razbijete toplomjer.
- Umjesto zabrana, moramo početi graditi društvo u kojem će stvarni svijet biti barem upola zanimljiv i siguran kao onaj virtuelni. Sve ostalo je prodavanje magle, stav je Čeko.
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
