Koliko građani BiH žele u EU? U jednom entitetu mnogo više nego u drugom

Prema rezultatima najnovijeg istraživanja Direkcije za evropske integracije, 69,9 posto građana BiH bi na eventualnom referendumu glasalo za pristupanje Evropskoj uniji. Najveću podršku ulasku u EU pokazuju stanovnici Federacije BiH (82,9 posto), dok je ta podrška znatno niža u Republici Srpskoj (46,1 posto) i u Brčko distriktu (71,3 posto). U poređenju s prošlogodišnjim rezultatima, ukupan procenat podrške je blago smanjen za 1,3 posto.

Građani BiH kao glavne prednosti članstva u EU ističu slobodu kretanja ljudi, robe i kapitala (31,4 posto), zatim mir i političku stabilnost (29,1 posto), poštivanje zakona (28,9 posto) i poboljšanje infrastrukture (8,8 posto). Međutim, dio ispitanika se protivi ulasku u EU, navodeći kao glavne razloge strah od povećanja troškova života i poreza (36,6 posto), gubitak kulturne raznolikosti (20,2 posto), iseljavanje (17 posto) i preveliku centralizaciju sistema (9,1 posto).

Evo i kako

Mađarska bi mogla ostati bez sredstava EU zbog Orbanovih "eskapada"

Borba protiv korupcije prepoznata je kao najvažnija reforma koja bi poboljšala svakodnevni život građana – taj stav dijeli 43,4 posto ispitanika. Slijede reforma pravosuđa (18,4 posto), smanjenje poreskih opterećenja i olakšavanje zapošljavanja (14,9 posto), te reforma socijalnog sistema (14,2 posto).

Ispitanici smatraju da je najveća prepreka integraciji BiH u EU politizacija procesa (30,9 posto), zatim nespremnost političkih aktera na promjene (25,6 posto) i objektivne prepreke (14,5 posto), poput institucionalne neefikasnosti.

Zanimljivo je da većina građana (51,5 posto) smatra da evropski put BiH nema alternativu, dok 34 posto vjeruje da će zemlja postati članica EU u narednih deset godina.

Više od 42 posto ispitanika vjeruje da će mladi imati najviše koristi od ulaska BiH u Evropsku uniju, a EU se ujedno percipira i kao najveći donator sredstava u zemlji (58,4 posto građana to potvrđuje). Građani vjeruju i da je interes EU za BiH prvenstveno vezan za prirodne resurse (38,1 posto), stabilnost regiona (20,1 posto) i širenje tržišta (19,8 posto).

Istraživanje je provedeno metodom telefonskog anketiranja (CATI) na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika iz cijele BiH.