Grožđe u Hercegovini rađa "kao ludo": Berača nema, iako su dnevnice i do 150 KM

Berba grožđa u Hercegovini još uvijek traje, a vinogradi ove godine nude jedan od najboljih uroda u posljednjim godinama.

Količina i kvalitet grožđa oduševljavaju vinare, a posebno je rodila sorta Žilavka i Blatina, koje su temelj za proizvodnju prepoznatljivih hercegovačkih vina. Međutim, sve to dolazi s jednim velikim problemom - radnom snagom.

Hrana

Kako da zamrznete grožđe i uživate u njegovom ukusu tokom cijele godine

Naime, iako dnevnice berača grožđa u Hercegovini variraju od 120 do 150 KM, sve je teže pronaći dovoljno radnika za obavljanje ovog zahtjevnog posla. Ante Vučić, jedan od lokalnih vinara, angažirao je cijelu porodicu - rodbinu, prijatelje, kumove, pa čak i zetove – kako bi obavio berbu u svom vinogradu. Grožđe ove godine "rodilo kao ludo", ali uprkos tome, sliku Donje Blatnice ponekad kvari i činjenica da su mnogi vinogradi zapušteni, prekriveni korovom i nepristupačni za berbu. Više od 30 posto vinograda na ovom području nije u obradi, što upućuje na ozbiljan problem s kojim se suočava vinarska industrija.

Mladi se, nažalost, sve teže odlučuju za vinogradarstvo i proizvodnju vina. Mnogi smatraju da će tradicionalni zanat proizvodnje vina uskoro postati stvar prošlosti, jer mlađe generacije ne vide perspektivu u ovom poslovanju. Iako Hercegovina ima dugu i bogatu vinsku tradiciju, čini se da je njen opstanak pod prijetnjom ako se ne riješi pitanje radne snage i interesa mladih.

Srećom, postoje i vinari poput Ante Vučića koji se trude očuvati porodičnu tradiciju, iako mu je vinarstvo sporedna djelatnost. U njegovom slučaju, proizvodnja vina nije samo posao, već i način života. On odbija dopustiti da se tradicija i baština proizvodnje vina iz Hercegovine ugase, uprkos izazovima.

Vina iz Hercegovine, uključujući proizvode kao što su Žilavka i Blatina, već su prepoznata na međunarodnim tržištima i izvoze se u Ameriku, Evropu, pa čak i Kinu. Ovaj globalni uspjeh može biti samo podstrek za sve one koji se bave vinogradarstvom da ulože u kvalitetu, iako se suočavaju s problemima poput nedostatka radne snage i sve manjih interesa među mladima.

I dok berba još uvijek traje, pitanje oporavka vinogradarske tradicije u Hercegovini ostaje na dnevnom redu. Ova sezona, koja je donijela izniman urod, mogla bi biti i prilika da se pokrene ozbiljna rasprava o budućnosti vinarstva, kako bi očuvali ne samo kvalitetu vina, već i tradiciju koja je stoljećima oblikovala identitet ovog kraja, navodi se u reportaži Srećka Stipovića.