(FOTO) Topli zvuk vinila ponovo osvaja: Dodir igle na brazdu čuva čudo čiste muzike
Moderni gramofon/Damir Deljo
Prije 77 godina, svojom pojavom vinil je zauvijek promijenio svijet muzike. Bio je to bum koji je opisan kao momenat kada je muzika prodisala i na nosačima zvuka, a kvalitet muzičkih djela dobio adekvatne zapise koji su ih sačuvali do danas. I dok su donedavno živjele samo u pričama o tome kako su se nekada slušali albumi, ritual se, poput nekih finih tonova, lagano vratio u život.
Prva ploča
Posljednjih trideset godina u Sarajevu, pa vjerovatno i čitavoj državi, long play ploče kupovale su se kod preprodavača na sajmovima ili naručivale iz inostranstva. Prodavnice u kojima bi se mogle listati, osjetiti miris kartona u koji su upakovane, pa i preslušati, pale su u zaborav sve dok Alen Karadža nije došao na ideju da otvori jedan takav muzički kutak.
- Gramofonske ploče imaju revival koji je krenuo prije nekih petnaestak godina u svijetu, kazao nam je Karadža, vlasnik prodavnice Sarajevo disk, i pojasnio kako je to danas prilično zdrava industrija.
Ploče se opet štampaju. Nisu to tiraži kakvi su nekada bili, ali sasvim dovoljni da industrija opstane i nastavi dalje. U život su se vratile na suptilan i dostojanstven način, kako im i priliči.
- Gramofonska ploča danas je masovno zastupljena u pop-kulturi, jer šta god da pogledate, od reklama do TV serija i filmova, često ćete vidjeti kako neko pušta muziku sa gramofonske ploče, podsjetio nas je sagovornik i istaknuo kako ga posebno raduje što su i mlađe generacije prepoznale ljepotu ugođaja koju stvara ovaj nosač zvuka.
Kazao nam je da mlađi ljudi prate sve što se dešava u svijetu muzike, od bendova koje su slušali njihovi roditelji, pa do onih koji danas dominiraju svjetskim scenama.
- Uglavnom ih interesuju novi izvođači, ali ne zaziru ni od klasika kao što su Pink Floyd ili Led Zeppelin, kazao je Karadža i dodao da, nošene nostalgijom, starije generacije rado posjete njegovu prodavnicu.
Albume koji su zavrtjeli njegovu priču dobio je na poklon od prijatelja i u kolekciji od 350 ploča zauzimaju posebno mjesto.
- Prva ploča koju sam pustio bila je od Rolling Stonesa, album “Aftermath”, a druga “Separate Ways” od Elvisa Presleya, obje sam dobio na poklon, prisjetio se naš sagovornik, dodajući da ih i danas čuva kao podsjetnik kako je to sve krenulo.
Knjige i muzika
Sakupljanje gramofonskih ploča za svoju dušu naš sagovornik nastavio je druženjima po sajmovima. U Sarajevu je do sada organizirao pet sajmova na kojima se okupio zavidan broj ljubitelja gramofonskih ploča, što iz naše zemlje, što iz regije. Do kraja godine imat će još jedan, zajedno sa izlagačima knjiga.
Uporedo sa potražnjom ovih bezvremenskih nosača zvuka, porasla je zainteresiranost za kupovinu gramofona. I dok je starinske sve teže pronaći, moderni su preplavili tržišta.
- Vraća se vinil ponovo u modu, potvrdio nam je i Nedim Porća iz Electronic centra i priznao da se i stariji kupci koji dođu obraduju kada vide da u prodavnici ponovo ima gramofona.
I dok je na prvi pogled izgledala kao i sve druge gramofonske ploče, ona koju je 1948. godine Peter Goldmark predstavio publici u New Yorku, zauvijek je pomjerila sve dugmiće u tijelima slušatelja. Dodir igle na brazdu otkrio je čudo čiste muzike, bez šuma koja je trajala dvadeset minuta bez prekida.
Generacije koje su pratile muzičke trendove 50-ih i 60-ih godina prošloga vijeka rado su dijelile uspomene o džez-muzičarima koji su prvi prigrlili LP, jer su dobili priliku pustiti svoje solo dionice da teku.
U vremenu digitalizacije long play ploče sakupljale su prašinu i dolazile u ruke nostalgičara i kolekcionara. Ipak, jednom dokazani kvalitet pronašao je način da se vrati i zavrti još koji krug.