Država ubija svoje građane? - Pametne lijekove unosimo krišom, a ne na recept
Građani BiH su primorani neke od lijekova unositi na sopstveni rizik
Od 2020. do 2024. godine, od 173 nova lijeka za onkološke pacijente koja su registrirana u EU, u BiH ih je bilo dostupno samo 15. U istom tom periodu Slovenija je imala 86 lijekova, Hrvatska 46. Naša zemlja je na dnu ljestvice i na Balkanu i u EU. Kako? Zašto? Objašnjenje je jednostavno – para za zdravstvo nema.
Trenutno građani u BiH imaju pristup za samo 14 inovativnih i pametnih lijekova od njih 164. Da bismo dočekali neke sretnije dane, trebamo nove ljude na svim nivoima vlasti, ljude koji će raditi za, a ne protiv društva.
Zadnja rupa na svirali
Zdravstveni sistem nam je toliko zastario da sada, čak i kada bismo dobili najnovije pametne lijekove, nemamo aparaturu, a ni ljude koji bi mogli raditi sa njima. Na pitanje koliko kasnimo za Europom, odgovor je najmanje osam godina. Od 2020. u EU se godišnje u promet pusti 14 novih (inovativnih) pametnih lijekova, podatak je koji smo dobili iz Udruženja inovativnih proizvođača lijekova u BiH, a Lista solidarnosti FBiH se nije mijenjala od 2019. godine. Liste u RS-u i distriktu Brčko se dopunjavaju, ali su i one daleko od EU standarda.
- Kad se pogleda dokument izvršenja budžeta, zdravstvo u FBiH se nalazi na osmom mjestu, pod rubrikom ostalo, istaknula je Ana Petrović, direktorica Udruženja inovativnih proizvođača lijekova, dodavši kako je neshvatljivo da imate ljude koji ne promatraju jednu sliku države, društva i zdravstva kao mozaik, a da jedan fond zdravstvenog osiguranja i ministarstvo zavise o tome da, kad se popune i podijele pare svima do tačke 8, neko iz Ministarstva finansija FBiH kaže: Pa, hajde, možemo im dati ovoliko...
I to je objašnjenje zbog kojeg nam je javno zdravstvo tu gdje jeste, skoro pa deceniju iza ostalih u EU i što je najgore stagnira svakim novim danom. Zbog situacije u zemlji, prvo političke, a onda i administrativne, imamo zastarjele aparate i metode liječenja, tako da su i kompanije koje su bile zainteresirane da lijekove plasiraju na bh. tržište odustale.
Pacijenti iz BiH su sretni i kada dođu do lijeka koji se u svijetu koristi već pet ili više godina i spada u već prevaziđene.
- O najnovijim koji jesu skupi, ali efikasni nerealno je i pomišljati. O investiciji koja bi prvo spasila živote, a dugoročno smanjila troškove liječenja, niko i ne razmišlja, pojasnila nam je Petrović.
Gdje smo mi u odnosu na druge zemlje
Priča koja je samo jedna kap u moru slučajeva je i ona koja prati život Binase Sarvan. Naša sagovornica ima 44 godine, onkološki je pacijent od septembra 2023. u Sarajevu, gdje je godinu primala terapiju, a zatim je i operisana. Karcinom joj se vratio i to u težem obliku, a liječenje je nastavila u Turskoj.
- Odlučili smo da odemo u Univerzitetsku Koč bolnicu, tamo sam obavila dodatni niz pregleda kojima su ljekari ustanovili moje pravo zdravstveno stanje, priča nam Binasa, navodeći da je uradila i pregled PET CT koji je pokazao da se karcinom vratio i to u težem obliku.
Počela je liječenje i već nakon četvrte terapije bila je vidno bolja, njena bolest je sada u remisiji. Sve to postigla je prije nego je u BiH dospjela na listu za lijek Perjeta, koji je i dobar i dostupan kod nas, ali da ga je čekala - pitanje je da li bi ga i u kakvom stanju dočekala.
Dvije odbijenice
Dva bitna faktora vjerovatno su spasila život naše sagovornice, pregled PET CT i terapija bez čekanja. Na pitanje zašto ih nije dobila u svojoj zemlji, odgovara slijeganjem ramena. Da joj administracija ne bi oduzimala dragocjeno vrijeme, Binasa je liječenje nastavila u Turskoj. Svaki 21 dan pakira kofere i putuje da primi terapiju, i tako će vjerovatno morati naredne dvije ili tri godine. Troškove liječenja i puta snosi uz pomoć porodice i prodajom imovine.
- Samo bolnički troškovi i lijek, odnosno dva lijeka jer ja primam kombinaciju, moramo platiti oko 5.300 eura, plus ako imate pregled ljekara, to se sve plaća, kao i avionske karte i smještaj, nabrojala je Binasa i dodala kako je do sada od Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH dobila dvije odbijenice za refundaciju.
Pregled stanja dostupnosti inovativnih lijekova u Bosni i Hercegovini
Dodala je i to da, koliko je upratila, građani u Turskoj ne plaćaju te lijekove, već su im dio terapije.
Horor se nastavlja i vodi nas dalje u pravcu potrage za odgovorima zašto na liječenje idemo vani?
- U 2025. godini Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH je odobrila 88 dozvola za pametne lijekove, kazali su nam iz Agencije i naglasili kako nove molekule stavljaju u prioritete da idu odmah u registraciju.
- Ako nemate zdravstveni sistem koji to može primijeniti, ako nemate dijagnostiku, kako ćete vi onda aplicirati taj najnoviji lijek, pita Ana Petrović i dodaje da je od 88 lijekova za koje su date dozvole većina relativno nova, tačnije, stari su 4-5 godina.
Nažalost, ni tih lijekova nema na listama, barem ne na Listi solidarnosti FBiH, što je razlog da po lijekove ljudi idu preko granice i unose ih, čak i ilegalno.
- Znam dosta žena da im treba ovaj isti lijek, a nemaju ga. Znam isto tako da se snalaze na razne načine, kupuju ga i onda to moraju unijeti u BiH a da niko to ne zna, ispričala nam je Binasa, onkološki pacijent sa početka priče, govoreći da je riječ o lijeku Enhertu, te da ga ona u Turskoj prima intravenozno i da ne zna kako i gdje ga primaju pacijentice koje ga krijumice unesu u zemlju.
Pregled stanja dostupnosti lijekova za onkološke pacijente
Ni ovdje našoj priči nije kraj, jer paralelno sa zastojem u protoku lijekova do pacijenta, imamo sve veći broj onih za koje sakupljamo novac da idu vani. Iz Udruženja Pomozi. ba su nam kazali da, kada su u pitanju zahtjevi za pomoć u liječenju, oko 80 posto odnosi se na onkološke pacijente koji nisu bili u mogućnosti ostvariti adekvatno liječenje unutar zdravstvenog sistema Bosne i Hercegovine.
- Riječ je, uglavnom, o pacijentima kojima su bili potrebni operativni zahvati i/ili imunoterapije u kombinaciji s kemoterapijom. Nažalost, imunoterapije često ne pokriva Zavod zdravstvenog osiguranja FBiH, a cijene su visoke, zbog čega se pacijenti odlučuju na prikupljanje sredstava putem naše organizacije, jer im doslovno život ovisi o tim terapijama, naveli su iz ove humanitarne organizacije.
Selektivan pristup
Pacijenti koji su, uz pomoć Pomozi.ba, išli na liječenje u Tursku, imunoterapije su gotovo uvijek primali u kombinaciji s kemoterapijom, a cijena jednog ciklusa terapije kretala se od 4.000 eura pa naviše.
- Ono na što se pacijenti koji se obrate našoj organizaciji najčešće žale jeste činjenica da liste lijekova nisu revidirane godinama, te da jedan isti lijek može biti odobren za jednu vrstu karcinoma, ali ne i za drugu – što izaziva ogorčenost i frustraciju. Ljudi s pravom osjećaju da se pametni lijekovi odobravaju na kapaljku, vrlo selektivno i bez sistemskog pristupa, pojasnili su iz Udruženja.
Na kraju, treba li podsjećati da je Bosna i Hercegovina pristupila Programu EU4Health, koji se sa budžetom od 5,3 milijarde eura provodi od 2021. do 2027. godine. Ovaj budžet je najveći u odnosu na sve prethodne cikluse zdravstvenog programa Evropske unije i u fokusu ima, između ostalog, podršku inovativnim proizvodnim tehnologijama i procesima u Uniji za proizvodnju lijekova, poboljšanje pristupa lijekovima, medicinskim proizvodima i proizvodima relevantnim za krizne situacije, kao i jačanju zdravstvenih sistema u zemljama učesnicama. Da li će se na pozive iz BiH iko javiti?
Dnevnik O kanala u cijelosti pogledajte u nastavku:
